Novi Zakon o akademskom integritetu ne bavi se samo pitanjem plagijarizma, već i drugim oblicima narušavanja akademskog integriteta, koji uključuje čak i studentske prevare. Na taj način država je odlučna da stane na put prepisivanju i korišćenju nedozvoljenih sredstava i literature prilikom polaganja ispita, zatim polaganju ispita i drugih provjera znanja za drugog, ali i onom, čemu crnogorski studenti često pribjegavaju, a to je kupovini seminarskih i diplomskih radova, pišu Dnevne novine.
“Usvajanje Zakona o akademskom integritetu je potvrda odlučnosti države da se integritetom bavi na kvalitetan način i time utiče na svijest građana o ovom značajnom institutu, kao i štetnosti kršenja akademskog integriteta”, kazala je Dnevnim novinama pomoćnica ministra prosvjete Mubera Kurpejović.
U tom smislu, kaže, zakon prepoznaje čak i fabrikovanje u naučnom istraživanju, koje je u stvari izmišljanje podataka i rezultata naučnog istraživanj a i njihovo obj avljivanje.
Falsifikovanje u naučnom istraživanju je, objašnjava, mijenjanje i prepravljanje podataka i rezultata naučnog istraživanja i njihovo publikovanje.
“Poklonjeno autorstvo podrazumijeva kupovinu radova seminarskih, master, doktorskih i naučnih radova i drugih djela literature, pisanje radova u ime drugog i za njegov račun u cjelosti ili samo u dijelu. Citiranje izvan konteksta je prepisivanje ili parafraziranje teksta uz navođenje autora, ali u drugom kontekstu”, pojašnjava Kurpejović.
Osim toga dodaje, prema ovom zakonu, kršenjem načela akademskog integriteta smatraju se prepisivanje, korišćenje nedozvoljenih sredstava i literature na ispitima i drugim oblicima provjere znanja, polaganje ispita i drugih provjera znanja za drugog, kao i drugi načini varanja studenata na ispitima i drugim oblicima provjere znanja.
“Prije svega, mislimo da će zakon uticati na svijest pojedinaca o akademskom integritetu, a istovremeno će uticati na sve aktere u obrazovanju da još od najmlađih dana uče djecu o štetnosti prepisivanja, načinu pisanja radova, citiranja i dr. kako ne bi došli u situaciju da počine jedno od djela kršenja integriteta”, poručuje Kurpejović.
Svi autori će potpisivati izjavu kojom pod krivičnom i materijalnom odgovornošću potvrđuju da je riječ o njihovom, originalnom djelu.
Takođe, umjesto dosadašnjeg Suda časti sve ustanove su dužne da osnuju etičke odbore koji će se baviti zaštitom i unapređenjem akademskog integriteta na institucionalnom nivou. Zakonom je propisano i uvođenje Etičkog komiteta, po prvi put, kao drugostepene instance za utvrđivanje kršenja akademskog integriteta.
Etički komitet će imenovati i razrješavati Vlada na period od četiri godine na osnovu javnog poziva. Komitet će imati sedam članova iz reda istaknutih eksperata iz različitih naučnih oblasti. Takođe, Komitet će donijeti Etičku povelju.
“Kroz kvalitetan i transparentan rad navedenih tijela, jasne procedure i punu impelmentaciju zakona naš sistem će biti kvalitetniji i zaštićen od pojava neetičkog ponašanja”, smatra pomoćnica ministra prosvjete.
Krivičnim zakonikom je plagijat prepoznat kao krivično djelo, a kada govorimo o kaznama propisanim ovim zakonom, one su potpuno jasne Rad (stručni, naučni ili umjetnički) za koji nadležni organ utvrdi da je plagijat smatra se ništavnim, kao i ocjene, nagrade, zvanja i titule koje je osoba stekla na osnovu takvog rada.
“Ustanova je dužna da proglasi ništavnim sve ocjene, nagrade, zvanja i titule koje je gorepomenuto lice steklo na toj ustanovi, na osnovu takvog rada. Dalje, kazne variraju od opomene do drugih mjera u skladu sa Krivičnim zakonikom, Zakonom o akademskom integritetu i posebnim aktima ustanove. Podrazumijeva se takođe da će i same ustanove biti dužne da donesu posebne akte kojima se detaljnije utvrđuje procedura”, poručuje ona.
