Nakon 40 godina aktivnog rada na redu je odmor i zagarantovana penzija. Na papiru to djeluje idilično, a u praksi većina penzionera jedva sastavlja kraj sa krajem. I nije samo takva situacija kod nas nego i u regionu. Ipak, ako se kao paramer Balkan, najbolje je biti penzioner u Sloveniji ili Hrvatskoj.
U Crnoj Gori, broj penzionera je premašio 130.000. Da bi se održalo redovno isplaćivanje penzije, godišnje se više desetina miliona eura obezbjeđuje iz državnog budžeta.
Prosječna penzija u Crnoj Gori, nakon povećanja od dva odsto, iznosi 289 eura i među većim je u regionu. Naravno, ovaj iznos ne primaju svi penzioneri je više od 10.000 ima penziju nešto veću od 125 eura.
Ispred Crne Gore su daleko Hrvati i Slovenci. Prema podacima hrvatskog Zavoda za mirovinsko osiguranje prosječna starosna penzija iznosi 3.665 kuna, odnosno 493 eura.
Kada je Balkan u pitanju, penzioneri u Sloveniji najviše uživaju. Mjesečno, slovenački penzioneri, u prosjeku primaju 640 eura.
Sa druge strane, u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Albaniji situacija sa penzionerima je lošija u odnosu na Crnu Goru.
U BiH prosječna penzija je 225 eura, u Makedoniji 215 eura, a u Srbiji, nakon određenih povećanja penzioneri prosječno primaju 223 eura. Prosječna penzija najniža je u Albaniji i iznosi oko 150 eura.
Gdje je najbolje biti penzioner?
Najnapredniji i najpouzdaniji penzijski sistem ima Danska, pokazalo je istraživanje Melburn mersera i Australijskog centra za finansijske studije.
Istraživači su analizirali penzijske sisteme u 25 zemalja u kojima živi 58 odsto svjetskog stanovništva.
Drugo i treće mjesto zauzeli su Australija i Holandija.
Glavni kriterijumi ocjene bili su samodovoljnost, stabilnost i integritet penzijskog sistema. Danski sistem je dobro finansiran i regulisan, obuhvata veliki broj građana, a penzije su dovoljno visoke, navode istraživači Mersera.
U Australiji zaposleni izdvajaju 9,5 odsto zarade za buduću penziju. Starosna penzija se sastoji od isplate države i ličnih doprinosa.
“Australija zna da uradi nešto dobro”, kaže generalni direktor britanske Nacionalne asocijacije penzijskih fondova Džoana Segars.
“Od te zemlje ima šta da se nauči. Na primjer, penzijskim planom definisani su doprinosi zaposlenih”.
Holandija je najvelikodušnija zamlja u pogledu penzija, a tamo takođe postoji sistem izdvajanja dijela prihoda na račun buduće penzije, navodi se u istraživanju.
Danska, Australija i Holandija su zauzele liderske pozicije i po veličini penzija koje isplaćuju siromašnim građanima. Danska ima 35 poena, od ukupno 100, dok Velika Britanija i SAD imaju manje od 20 poena.
Zemlje sa stabilnim penzijskim sistemom, prema Merseru, su one gdje najmanje 70 odsto radno sposobnog stanovništva uplaćuje u privatne penzijske fondove. U Čileu, Danskoj, Holandiji i Švedskoj taj pokazatelj premašuje 75 odsto, dok je u Australiji on odmah ispod 70 odsto.
Sa tačke gledišta održivosti, penzijski sistemi Velike Britanije i SAD, pokazali su se najgori među 25 zemalja.
