Ovo je priča o Herbertu Verthajmu, za prijatelje Dr Herbiju, optičaru i malom preduzetniku. Aha, da i investitoru te 2,3 milijarde dolara teškom bogatašu za kojeg vjerovatno nikada niste čuli.
Njegovo bogatstvo nije toliko plod preduzetničke ingenioznosti ili nevjerovatne predanosti poslu i karijeri, koliko dugogodišnjeg opreznog ulaganja u dionice i to po principu kupi-i-zadrži (eng. buy-and-hold investing), piše Forbes.
Herbi, recimo, u svom dioničkom portfoliju ima stotine miliona dolara u dionicama tehnoloških divova poput Applea i Microsofta koje je kupio 1980-ih, u vrijeme kada su te kompanije putem inicijalne javne ponude (IPO) izlazile na berzu.
On je i najveći pojedinačni dioničar Heica, proizvođača avionskih dijelova. Dionice te firme, koju je 80-ih preuzeo njegov prijatelj Lorans Mendelson, kupio je u vrijeme kada se Heico mučio da opstane na tržištu, a cijena njihove dionice iznosila je svega 33 centa. Njegova originalna investicija u Heico od pet miliona dolara danas vrijedi više od 800 miliona. Ima Herbi svoje udjele i u drugim divovima poput Googlea i Bank of America, a treba spomenuti i njegove dionice kompanije General Electric, u koju Verthajm vjeruje uprkos činjenici da su njihovi poslovni rezultati nedavno dotakli novo dno.
“Osjećam se vrlo, vrlo ugodno s General Electricom zbog njihove tehnologije”, objašnjava Dr. Herbi.
To je, naime, njegova caka, osim one da rijetko, vrlo rijetko, dionice koje je kupio proda. Verthajm investira u ono što zna i razumije – tehnologiju. Umjesto da se čvrsto drži finansijskih izvještaja i poslovnih rezultata, on detaljno proučava tehnologiju i patente koje kompanija razvija i na osnovu njih odlučuje o investicijama. Uložite li u intelektualno vlasništvo kompanije, nije važno hoće li tržište malo potonuti, smatra ovaj milijarder, jer proizvod ima dugoročnu vrijednost.
Odakle jednom optičaru toliko znanja o tehnološkim izumima i patentima, pitate se? Verthajm, rođen 1939. godine u jevrejskoj porodici, nije imao lako djetinjstvo. Osim disleksije zbog koje je loše prolazio u školi, tokom 1950-ih često je bježao od kuće zbog svog nasilnog oca. Američkoj mornarici priključio se 1956. kada je imao samo 17 godina i to je, prisjeća se, označilo njegovu životnu prekretnicu.
“Daju vam svakojake testove da bi vidjeli koliko ste pametni, a od nas 135 u generaciji, mislim da sam ispao na samom vrhu, posebno u području mehanike i organizacije”, prepričao je za Forbes Herbert koji je tada krenuo da izučava fiziku i hemiju.
To je ujedno i period u kojem je po prvi puta uložio u dionice neke kompanije. Sa 18 godina, zahvaljujući stipendiji koju je primao od mornarice, kupio je dionice Lear Jeta, kompanije koja je proizvodila dijelove za avione tokom Drugog svjetskog rata.
Kasnije, nakon izlaska iz vojske, studirao je na državnom fakultetu Brevard, a zatim i na Univerzitetu Florida gdje je studirao mašinstvo, iako nikada nije diplomirao. U tom periodu je radio i u NASA-inom odjeljenju za unaprjeđivanje instrumentacije za letove s ljudskom posadom. Tada se Dr Herbi zainteresovao za oči te instrumente za vid pa je 1963. godine dobio stipendiju za pohađanje studija optometrije u Memfisu.
Nakon diplome otvorio je svoju optičku radnju, a krenuo je i sa svojim prvim optičkim izumima i patentima, na račun kojih je 1970. otvorio novu kompaniju Brain Power Inc, u sklopu koje ih je dalje razvijao. Danas ta kompanija ima oko 100 registriranih patenata u području optike, 49 zaposlenih i godišnje prihode od oko 25 miliona dolara.
“Za mene je imati slobodno vrijeme jedna od najvrjednijih stvari”
Brain Power nije nikada prerastao u globalno moćnu kompaniju, ali je Dr Herbiju omogućila da ostvari dva svoja cilja: investiranje i dobar, lagodan život.
“Želio sam da imam slobodno vrijeme. Za mene je imati slobodno vrijeme jedna od najvrjednijih stvari”, poručio je milijarder koji danas dobar dio svog vremena provodi s porodicom u nekoj od njihovih luksuznih rezidencija koje ima po cijelom svijetu.
Te porodične aktivnosti sam naziva „vremenom za Herbija” (eng. Herbie time). No, dobar dio svog bogatstva Herbi vraća zajednici. Jedan je od supotpisnika zakletve koju su pokrenuli Bil Gejts i Voren Bafet, a koja okuplja bogataše širom svijeta u zajedničkom obećanju da će dio svog bogatstva donirati u filantropske svrhe. Verthajm se tako obavezao da će donirati barem pola svog bogatstva, a posebno se posvetio donacijama u javno obrazovanje, budući da je i sam alumnus državnog fakulteta.
“Ne bih imao obrazovanje koje imam niti bi mi se otvarale prilike koje jesu da nije bilo sistema javnog visokog obrazovanja”, izjavio je Verthajm pri potpisivanju zakletve „The Giving Pledge”.
Svoju zakletvu nije shvatio olako. Kampus Međunarodnog univerziteta Florida, prepun je institucija koje njegovo ime nose jer je njihovo osnivanje upravo on svojim novcem pomogao, od Medicinskog fakulteta Herbert Wertheim, Fakulteta sestrinstva i zdravstva Nicole Wertheim (Nikol je Herbertova supruga), Centra za primijenjene umjetnosti Herbert i Nicole Wertheim do Konzervatorijuma Wertheim. Dodatno, lani je donirao 25 miliona dolara Univerzitetu California kako bi pomogao pokretanje škole za javno zdravstvo.
Ukratko, Herbi bi, prema Forbesu, zaista mogao biti najveći pojedinačni investitor za koji svijet nikada nije čuo, barem ne do sada.
Jutarnji.hr
