Novi zakon o zaštiti depozita do kraja godine: Građanima 100.000 eura kad uđemo u EU

Fond za zaštitu depozita (FZD) u slučaju stečaja neke banke isplaćivaće građanima 100.000 eura tek kada Crna Gora bude članica Evropske unije (EU), predviđeno je novim zakonom o zaštiti depozita koji bi trebalo da bude usvojen krajem ove godine. Građanima je sada garantovana isplata u iznosu do 50.000 eura.

Direktor FZD -a Predrag Marković “Vijestima” je kazao da će u pojedinim situacijama u slučaju stečaja neke banke biti garantovano i za isplatu do 130.000 eura.

“To u slučajevima ako novac deponenta potiče iz prodaje nepokretnosti u kojoj je stanovao, ako se radi o otpremninama, penzionisanju…”, objasnio je Marković.

Novi zakon o zaštiti depozita prošao je javnu raspravu i u toku su konsultacije sa Sekretarijatom za zakonodavstvo, dok su novine urađene u cilju usaglašavanja sa EU zakonodavstvom. Rok za donošenje podzakonskih akata je šest mjeseci nakon stupanja na snagu.

Novina u zakonu biće i drugačiji obračun premije koje komercijalne banke uplaćuju u FZD, odnosno, koliko će koja banka uplaćivati novca zavisiće od stepena rizičnosti banke. Novi obračun značiće i veći trošak za banke koje su prošle godine u FZD uplatile 16,59 miliona, a godinu ranije 14,63 miliona eura.

“Glavni podzakonski akt je metodologija za obračun premije na bazi rizika čiji je nacrt urađen sa Svjetskom bankom (SB). Osnovica za obračun premije biće garantovani depoziti, a ne ukupni depoziti sa stanjem na zadnji dan svakog tromjesečja kao što je to sada slučaj. Stopa premije će biti 0,30 odsto kvartalno (1,20 odsto na godišnjem nivou), dok sadašnju stopu premije utvrđuje upravni odbor FZD-a i zakonom je određena gornja granica od 0,80 odsto ukupnih depozita banaka, a za 2019. godinu utvrdio je stopu premije od 0,50 odsto ukupnih depozita. Ovako utvrđena premija koriguje se stepenom rizičnosti pojedinačne banke (rizičnost utvrđuje FZD na bazi metodologije) u rasponu od 80 do 150 odsto. Najrizičnije banke će plaćati premiju uvećanu za 50 odsto, dok će najmanje rizične banke plaćati premiju umanjenu za 15 do 20 odsto”, objasnio je Marković.

On je kazao da je FZD u skladu sa Direktivom EU 14/49 napravio simulaciju obračuna premije do 2024. godine koja je krajnji rok za postizanje ciljanog nivoa novca kojim bi FZD trebalo da raspolaže, a to je 10 odsto garantovanih depozita. Marković je objasnio da dostizanje planiranog cilja zavisi i od dešavanja u bankarskom sistemu, a za primjer navodi stečaj IBM banke.

“Ako se tokom ovog perioda dese “zaštićeni slučajevi” FZD će određivati visinu premije u iznosu kojim bi se postiglo da se ciljani nivo dostigne za narednih šest godina od dana nastanka “zaštićenog slučaja”. Visina premije koju su banke platile u 2018. i u 2019. godini zavisila je od osnovice koju su činili ukupni depoziti. Rast depozita uslovljavao je rast visine plaćene premije, jer je stopa obračuna ostala ista u iznosu od 0,50 odsto”, kazao je Marković.

Rast premije u narednim godinama zavisiće od rasta garantovanih depozita i ako osnovica bude rasla (a trendovi rasta bilježe se tokom cijelog perioda od osnivanja FZD -a) prema predviđenom rastu od sedam odsto godišnje, a ne bude novih “zaštićenih slučajeva”, ukupan iznos premije bi, objašnjava Marković, rastao po istoj stopi kako rastu garantovani depoziti.

“To znači da bi opterećenje ukupnog bankarskog sistema bilo na istom nivou kao i do sada, ali bi u preraspodjeli po bankama svaka banka plaćala premiju prema svojem stepenu rizičnosti”, istakao je Marković.

U ovoj godini postojeća stopa premije ostala nepromijenjena

U Udruženju banaka (UBCG), koje odnedavno ima svog predstavnika u FZD-u, upoznati su sa nacrtom novog zakona o zaštiti depozita. Generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković za “Vijesti” je kazao da je bilo najave da zbog aktuelnih dešavanja i prije usvajanja novog zakona može biti izmjene na postojećoj osnovici, ali je UBCG zagovorilo zadržavanje postojeće stope premije.

“Nacrt novog zakona sadrži usaglašavanje sa EU praksom, direktivom i promjenu metodologije obračuna premija i osnovice za izdvajanje premije koju banke plaćaju FZD-u. Metodologija se pripremala u saradnji sa ino ekspertima za ovu problematiku i podrazumijevaće procenat premije u zavisnosti od profila rizika banke, a ne kako se sada obračunava da banke plaćaje isti procenat premije Trenutno faktor rizičnosti nije uključen u kalkulaciju, ali usvajanjem novog zakona, banke koje imaju rizičniji profil, moraće da izdvajaju veće premije na osnovicu od dobrih banaka i to je međunarodni standard”, kazao je Pejaković.

On je dodao da aktuelna dešavanja sa dvije banke (Atlas i IBM u stečaju) ukazuju na opravdanost postojanja FZD -a, gdje je jasno da su izdvajanjima samih banaka formirana sredstva za isplatu garantovanih depozita.

“Nadamo se da će pitanje Atlas banke biti riješeno na optimalan način i da je CBCG pripremljena sa planom ušla sa mjerama, odnosno da će biti realizovana dokapitalizacija, što je podvukao i direktor FZD-a na odboru za ekonomiju, finansije i budžet. Banke su spremne da odgovore na sve izazove, punjenjem FZD-a, a sjutra i Fonda za sanaciju banaka”, kazao je Pejaković.

Check Also

Ni privreda, ni država nijesu spremni za elektronsku fiskalizaciju

Unija poslodavaca, Privredna komora i Montenegro biznis alijansa MBA pozdravljaju Vladinu odluku da do januara …

One comment

  1. A u EU 2029 ili možda nikad ako nastavimo ovako

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *