Online trgovina sve popularnija: Crnogorci najčešće kupuju preko kineskih i američkih sajtova

Da Crnogorci sve više vole kupovinu iz fotelje, pokazuju podaci Uprave carine koja je u toku prošle godine zabilježila porast online trgovine u odnosu na 2017. godinu i to za oko 20.000 pošiljki više. Građani najčešće kupuju sa kineskih i američkih sajtova, a iako je kupovina preko interneta sve popularnija, iz Centra za zaštitu potrošača za CdM ističu da je ta vrsta i dalje sekundarna u odnosu na klasičnu trgovinu, te dodaju da prigovori potrošača nijesu toliko česti u praksi.

Iz Uprave carina CdM su saopštili da su pošiljke do 150 eura oslobođene od plaćanja carine (neznatna vrijednost), dok su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost u primjeni od 31. jula 2017. godine pošiljke vrijednosti do 75 eura oslobođene plaćanja PDV-a.

“Na pošiljke  vrijednosti izmedju 75  i 150 eura naplaćuje se carinski dug koji se odnosi samo na poresku stopu u iznosu od 21 odsto od carinske vrijednosti pošiljke, dok se na pošiljke preko 150 eura naplaćuje i carina i PDV”, objasnili su iz UC.

Ukoliko građani kupuju polovnu robu, platiće istu carinu kao da je ta roba nova.

“Što se tiče razlike u stopi carine između polovne i nove robe, s obzirom na vrstu robu koja se najčešće naručuje putem interneta, razlika u stopi carine ne postoji”, naglašavaju oni.

Uprava carina je tokom protekle godine za naručenu robu putem interneta naplatila 393.870,83 eura, a kako ističu, građani najčešće naručuju pošiljke ispod 75 eura, na koje se ne plaća carinski dug.

Naši kupci najčešće kupuju sa međunarodno poznatih sajtova kao što su Sport-direct, Asoss, Amazon, Yoks, Alibaba…

“Roba koja se najčešće naručuje je: sportska oprema, obuća (uključujući sportsku obuću) odjevni predmeti,  kozmetika, suplementi, oprema za mobilne telefone (maske, djelovi, punjači)”, navode iz Uprave carina.

Rizici pri kupovini

Rizika pri kupovini preko interneta ima, a najčešći su: isporuka krivotvorene robe čime se povređuju prava intelektualne svojine, isporuka  neke druge robe a ne one koja je naručena, ili izostanak isporuke.

Kako su CdM-u kazali iz Centra za zaštitu potrošača, prigovori koji se odnose na online kupovinu, nijesu toliko češti u praksi, a potrošači se najčešće žale na to da nisu dobili ono što su očekivali.

“Zakonom o zaštiti potrošača, oblast kupovine preko interneta je uređena u odjeljku koji nosi naziv “ugovori zaključeni na daljinu”, a potrosače štiti i Zakon o elektronskoj trgovini, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti i drugi zakoni”, rekla je CdM-u pravni savjetnik u CEZAP-u Jasna Božović.

Prema njenim riječima, rizici koji  postoje kada se kupovina obavlja preko interneta su svedeni na minimum kad je u pitanju trgovina posredstvom domaćih sajtova.

“U tom slučaju potrošači imaju pravo na prigovor kao i u slučaju redovne trgovine, a u slučaju kršenja potrošačkih prava mogu se obratiti i Upravi za inspekcijske poslove, Tržisnoj inspekciji i inspektoru za usluge informacionog društva”, ističe Božović.

Zakonom o zaštititi potrošača predviđeno je da potrošač ima pravo da odustane od kupovine u roku od sedam dana, bez navođenja razloga, tako sto trgovcu upućuje izjavu o odustanku.

“Potrošač je u tom slučaju dužan da vrati o svom trošku trgovcu primljenu robu, najkasnije u roku od 30 dana od dana upućivanja izjave o odustanku, a trgovac je dužan da potrošaču vrati cjelokupan iznos koji je potrošač platio na osnovu ugovora. Potrosač ima pravo na jednostrani raskid u roku od tri mjeseca, od dana prijema robe, ako mu trgovac nije izdao potvrdu o prethodnom obavještenju, na papiru ili nekom drugom trajnom mediju, koja treba da sadrži podatke o trgovcu, proizvodu, cijeni, načinu plaćanja, garancijama, pravu potrošača na jednostrani raskid i druge podatke predviđene zakonom”, objašnjava Božović.

Ona upozorava da najveći rizik sa sobom nosi kupovina preko Facebook-a, Instagrama ili drugih društvenih mreža, jer taj dio nije uređen precizno zakonskim propisima i teško je utvrditi identitet prodavca.

“Tako da je naš savjet za sve potrošače da izbjegavaju ovakav vid kupovine, pogotovu ako je uslov prodaje da se cijena proizvoda uplati prije preuzimanja pošiljke. Svakako rizik je manji, kada se dogovori plaćanje robe nakon njenog preuzimanja”, savjetuje ona.

Veći rizici postoje kada je u pitanju trgovina proizvoda sa stranih sajtova, jer u tom slučaju nema nadležnosti domaćih organa za kršenja prava potrošača.

“Naša preporuka, kada je u pitanju distanciona trgovina sa stranih sajtova, jeste da se proizvodi naručuju isključivo sa svjetski poznatih sajtova, koji imaju kredibilitet i međunarodnu potvrdu”, naglašava Božović.

Izvor: CdM

Check Also

Svaki zaduženi građanin u prosjeku duguje 10.700 eura

Kredite kod banaka u Crnoj Gori ima 119 hiljada građana. Oni su po posljednjim podacima …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *