Odbačeni njemački dizelaši osvajaju istok Evrope

Ugled „dizelaša” posljednjih godina pao je na niske grane. Zbog dizel-skandala i najavi zabrane vožnje, oni su se u Njemačkoj našli na lošem glasu. Sada mnogi polovni automobili s pogonom na dizel-gorivo nalaze svoj „novi dom” u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi – zbog čega se bune aktivisti zaštite okoline.

U Rumuniji je, prema službenim podacima, broj registriranih polovnih „dizelaša” se u 2018. povećao za više od 31.000 u odnosu na 2017. godinu. I u Češkoj je trgovina polovim automobilima iz Njemačke doživjela pravi bum.

Petr Prikril iz Češkog saveza trgovaca polovnim automobilima kaže da se čak može govoriti o „invaziji” – „uvoznici odlaze u Njemačku i profitiraju od nesigurnosti njemačkih potrošača”.

Prema istraživanju tržišta koje je sprovela AAA, jedna od najvećih srednjoevropskih kompanija za trgovinu polovnim automobilima, 63 posto automobila koji se u Češkoj prodaju preko oglasa potiče iz Njemačke, a 60 posto uvezenih „polovnjaka” ima dizel-motor. U susjednoj Slovačkoj, udio „dizelaša” iznosi čak 78 posto.

Sve to su registrovali njemački trgovci. Trećinu njih direktno kontaktiraju trgovci iz inostranstva koji potom kupuju njihove automobile s dizel-motorima – kako je pokazala anketa „DAT-dizel-barometra” iz novembra 2018.

U Češkoj kao ni u Poljskoj, Hrvatskoj, Srbiji, ne postoje ekološke gradske zone.

„Ovdje još vozimo neometano i slobodno, bez ikakvih ograničenja”, kaže Prikril, koji navodi da zastupa oko 400 poduzeća za prodaju automobila. „Kupac pita koliko goriva automobil troši – to je ono što ga zanima”. A tu dizel-motori imaju prednost jer troše 20 do 30 posto manje goriva od benzinskih.

„Srpskim kupcima je najvažnije da automobil bude jeftin”, kaže Slobodan Ćurguz, trgovac automobilima iz Beograda. To znači da se rado kupuju automobili starije proizvodnje s više pređenih kilometara. Prema navodima saveza srpskih uvoznika, prosječna starost uvoznih polovnih automobila u Srbiji je 12 godina.

Srbija je jedna od rijetkih zemalja na Balkanu u kojoj je još dozvoljen uvoz automobila norme Euro 3.

U Rumuniji je – prema godišnjem izvještaju Saveza proizvođača automobila ACEA – prosječna starost automobila čak 16 godina, iako se tamo daju novčane premije za recikliranje starijih automobila.

U Češkoj je prosječna starost automobila 14 godina, u Poljskoj 13, u Hrvatskoj – 14. Poređenja radi, u Njemačkoj ona iznosi 9 godina.

Organizacije za zaštitu okoline su ogorčene zbog ovakvog razvoja situacije. „Jugoistočna i Srednja Evropa ne smiju sada postati otpad za stare automobile koji prekomjerno zagađuju vazduh”, rekao je Jan Pinos iz pokreta „Hnuti duha” u Pragu.

Prema njegovim riječima, svijest o zaštiti okoline je u regiji još nerazvijena. Automobil je za mnoge statusni simbol – što veći, to bolji.

(Deutsche Welle, SEEbiz)

Check Also

Uspijeh se uvijek isplati: Sutjeska do sada prihodovala oko 1,2 miliona eura od kvalifikacija za LŠ

Fudbaleri Sutjeske napravili su istorijski uspijeh kada su nakon penal serije savladali šampiona Slovačke, ekipu …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *