ECB: Na jesen slijedi zaoštravanje monetarne politike

Mario Draghi, predsjednik Evropske centralne banke je priznao da je rast u eurozoni slabiji od očekivanja, ali ostaje pri planovima da će kamatne stope povećati krajem ove godine, po prvi put nakon deset godina. Na prvoj sjednici Upravnog odbora u ovoj godini ECB je ponovio kako će ključne kamatne stope ostati na sadašnjem istorijski niskom nivou do kraja ljeta ove godine, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno da bi se osiguralo dalje prilagođavanje inflacije u srednjoročnom razdoblju prema “ispod, ali blizu dva posto”.

Još sredinom prošle godine najavljeno je privođenje kraju programa otkupa obveznica, ali kako bi povlačenje podsticaja bilo što bezbolnije, ECB ostaje pri namjeri da povlačenje tih nekonvencionalnih mjera monetarne politike bude postupno. Stoga namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa otkupahartija od vrijedenosti i to “tokom dužeg razdoblja nakon što počne povećavati ključne kamatne stope”. U svakom slučaju, onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uslova i visokog stepena prilagodljivosti monetarne politike”.

Međutim, od najave novog smjera ECB-a mnogo se toga promijenilo na gore, ekonomska aktivnost u vodećim zemljama eurozone usporava, a Italija je čak na ivici recesije, dok je temeljna inflacija i dalje vrlo niska. Stoga se investitori nadaju da će zaoštravanje monetarne politike biti još sporije, odnosno da će povećanje kamatnih stopa uslijediti i mnogo kasnije od najavljenog “kraja ljeta 2019”. Podaci londonske istraživačke kompanije IHS pokazuju da je poslovna aktivnost u eurozoni u januaru rasla najslabijim tempom od 2013. godine. Usporavanje bi moglo i dodatno usporiti imajući u vidu trend usporavanja kineske ekonomije, kao i ukupnog globalne ekonomije. Najveći izazovi za globalnu ekonomiju trenutno su trgovinski SAD-a i Kine, Brexit, moguća recesija u Italiji i nemiri u Južnoj Americi.

– Upravni odbor je jednoglasan u ocjeni da su izgledi za recesiju vrlo mali, kazao je Dragi na prošlonedjeljnoj konferenciji za novinare, ali ne dvoji da će rast ekonomije biti slabiji nego što se ranije očekivalo. Prema pisanju poslovnog lista Handelsblatt. Njemačka vlada snizila je procjenu ekonomskog rasta u ovoj godini s 1,8 posto na jedan posto, “zbog sporijeg rasta aktivnosti u globalnoj ekonomiji i neizvjesnosti u pogledu izlaska Britanije iz Europske unije”. Zvanični podaci bit će obavljeni sredinom ove nedjelje. Istovremeno, analitičari banke J.P. Morgan smanjili su procjenu rasta američke ekonomije u prvom ovogodišnjem tromjesečju na 1,75 posto s prethodnih dva posto, premda zbog interesnih problema (blokada rada dijela državnih službi) i ne uključuje nikakve moguće učinke prelijevanja na gospodarske aktivnosti privatnog sektora.

Novo usporavanje globalnog rasta moglo bi ovaj put biti izazovno za centralne banke koje su mahom potrošile svoj arsenal tokom protekle krize. Federalne rezerve počele su s ciklusom stezanja monetarne politike još krajem 2015.godine, dok ECB, Bank od England i Bank of Japan još uvijeke drže ključne kamatne stope gotovo na nuli.

“Centralne banke su suočene s pritiskom Vlada da zadrže labavu monetarnu politiku, čime se dovodi u pitanje njihova nezavisnost”, navodi Reuters. Američki predsjednik Donald Trump, kritikovao je Federalne rezerve zbog dizanja kamatnih stopa, dok Italija pritiska ECB da proširi program otkupa obveznica. Ukoliko i dođe do labavljenja monetarne politike, analitičari ocjenjuju da će to teško značiti proširivanje programa otkupa obveznica. Neki smatraju da je moguće širenje dugoročnih repo operacija, što znači da bi se bankama davao jeftin novac da finansiraju kućanstva i preduzeća, što bi pomoglo italijanskim bankama koje su bile veliki korisnici te sheme. Nove projekcije ECB-a najavljene su za mart i prije toga ne može se očekivati nikakva konkretnija akcija. No, Mario Dragi odlazi u oktobru i njegov nasljednik možda će imati druge ideje.

Ono što je sigurno, ulagači i ekonomisti smatraju da su rizici za ekonomiju eurozone veliki i da bi centralna banka trebala ponuditi novu rundu jeftinih kredita koji bi poboljšali finansijske uslove, ma koliko se oni u ovom trenutku činili povoljni. U vezi sa tim, vjeruje se kako značajni monetarni stimulansi ostaju ključni pritisak na domaću razinu cijena, i temeljnu inflaciju.

– S usporavanjem globalne ekonomije u idućim kvartalima, više je izgledno da će centralne banke biti pod dodatnim pritiskom populističkih lidera, kazao je za Reuters Neil Shearing, glavni ekonomist u ING-u.

Izvor: Jutarnji.hr

Check Also

Šansa za jačanje izvoznog potencijala malih i srednjih preduzeća Zapadnog Balkana

Za mnoga preduzeća iz šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6) izvoz predstavlja jedan od načina za …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *