Invest banka Montenegro je treća banka, poslije Jugobanke i Ekos banke, kojaje u posljednjih 18 godina, odnosno od osnivanja Centralne banke, otišla u stečaj. U prve dvije banke proces je davno pokrenut i okončan. Iz Centralne banke ponavljaju da se uvođenje stečaja u IBM 4. januara na sistem nije negativno odrazilo i daje on, uprkos tome i uvođenju privremenih mjera u Atlas banci, stabilan i visoko likvidan.
Iz Centralne banke su objasnili da je najbolji pokazatelj da je sistem stabilan i da deponenti imaju povjerenje u njega to što i pored uvođenja privremenih mjera u Atlas banku i stečaja u IBM nije došlo do odliva depozita, naprotiv.
– Ukupni depoziti su na 7. decembar prošle godine na dan uvođenja privremenih mjera iznosili 3,451 milijardu eura, a 3. januara tekuće godine, odnosno dan prije uvođenja stečaja 3,461 milijardu ili deset miliona eura više. Bankarski sektor je u 2018. održao stabilnost i dodatno je unaprijeđen uz visok stepen likvidnosti i solventnosti banaka. Krediti i depoziti su snažno rasli, što je odraz vjere u sistem. Po tome se vidi da je CBCG odradila težak, izazovan i zahtjevan posao na perfektan način, čuvajući prvo sistem i pokušavajući da banke ozdravimo. Atlas banka ima šanse za ozdravljenje, kazao je nedavno guverner dr Radoje Zugić.
JUGOBANKA I EKOS
– Od osnivanja Centralne banke Crne Gore nad tri banke otvoreni su stečajni postupci i to nad Jugobankom Podgorica, Ekos bankom Podgorica i sada Invest bankom Montenegro. Stečajevi nad Jugobankom i Ekos bankom su okončani, a sistem je ostao stabilan, podsjećaju iz CBCG. Stečajevi su okončani na različite načine.
– U Jugobanci cjelokupnu staru deviznu štednju preuzela je država, dok je u Ekos banci nakon zaključenja stečajnog postupka prema deponentima i ostalim povjeriocima ostalo neizmireno 324.105 eura, kazali su Pobjedi iz CBCG.
Oni su podsjetili da ni Atlas banka nije jedina koja je od osnivanja vrhovne monetarne institucije “zaradila” privremenu upravu.
– Do sada je CBCG uvodila privremenu upravu u pet banaka, od kojih su privremene uprave u dvije banke završene stečajem. U dva slučaja je privremena uprava rezultirala vraćanjem banaka u redovni režim poslovanja. Za Atlas banku privremena uprava je u toku, kazali su iz CBCG u odgovoru na pitanje koje banke su do sada bile pod privremenom upravom. Ni u regionu, a ni svijetu, kako pokazuju podaci, nije rijetkost da banke idu u stečaj ili likvidaciju jer one kako nastaju, tako i nestaju.
U posljednjih 15 godina u Srbiji je bilo više od 20 banaka u stečaju ili likvidaciji, u Hrvatskoj 13, a u Ukrajini su za posljednjih šest godina čak 82 banke bile u procesu stečaja i likvidacije. U ovim zemljama je, zavisno od slučaja do slučaja, to imalo negativne uticaje na ekonomske indikatore. U Moldaviji je kroz gašenje tri banke zabilježen pad BDP preko pet odsto.
Iz CBCG podsjećaju da su u prethodnom periodu prepoznali pojedine ranjivosti u sistemu, ali da su, kako kažu, djelovanjem CBCG rizici izmješteni iz sistema na nivo individualnih banaka. Objašnjavaju da rizika ima više.
– Rizik kamatne stope je jedan od njih. One su u posljednje dvije godine u padu iako su još visoke i ne predstavljaju dovoljan elemenat liječenju slabosti realne ekonomije. Likvidnost pravnih lica u prethodnoj godini je povećana 4,4 odsto u odnos na početak te godine. To znači da ekonomija postaje izdržljivija. Smanjeni su loši krediti ispod 7 odsto. Danas, za razliku od nekih ranijih perioda banke podržavaju održive projekte, objašnjavaju iz CBCG.
OSJETLJIVOST
Komentarišući 10 miliona eura više depozita od uvođenja mjera u ove dvije banke biznismena Duška Kneževića, iz CBCG podsjećaju da su deponenti veoma osjetljivi na bilo koje eksterne urade, ali da se u ovom slučaju dogodilo netipično.
– Nije došlo do poremećaja u strukturi depozita među bankama, odnosno do prelivanja iz manjih u veće banke koje imaju svoje majke u inostranstvu. To znači da su ostavljajući depozite u bankama sami deponenti saopštili da imaju povjerenja u sistem, smatraju u CBCG.
U CBCG kažu da stabilnost sistema karakteriše to što ima milijardu eura likvidne aktive, što je 22 odsto ukupne.
– Imamo 3,5 milijardi depozita, što je istorijski maksimum, imamo tri milijarde kredita, 500 miliona eura ukupnog kapitala sa neto solventnošću 16,47. To sasvim dovoljno govori da je sistem stabilan. Nažalost, jedan broj deponenata će izgubiti dio svojih depozita, objašnjavaju iz CBCG.
Podsjetimo da je već sada izvjesno da je ugroženo 15 miliona eura depozita u IBM banci, koji su iznad garantovanog iznosa od 50.000 eura. Fond za zaštitu depozita isplatiće 22 miliona eura garantovanih depozita deponentima ove banke, a ovi drugi će pokušati da se namire iz stečajne mase ukoliko dotekne novca. Mada nije velika šansa jer su ovi deponenti četvrti isplatni red, a prije njih je Fond za zaštitu depozita za koji se očekuje da će uspjeti da vrati dvije trećine isplaćenog novca. No, sve će biti jasnije narednih dana jer isplata garantovanih depozita treba da počne 29. januara.
Za Atlas banku i u CBCG vjeruju da neće doživjeti sudbinu IBM i da bi trebalo da bude dokapitalizovana u narednom periodu sa 22 miliona eura.
No, kako kažu u CBCG, Fond za zaštitu depozita koji ima 140 miliona eura, može isplatiti sve garantovane depozite i u slučaju najgoreg scenarija, odnosno da i Atlas banka ode u stečaj, što se ne očekuje.
Deponenti ne mogu tužiti državu
Iz CBCG su Pobjedi kazali da deponenti, odnosno oni koji nijesu uspjeli da izvuku svoj novac nakon završetka stečaja banke ne mogu da tuže državu i traže nadoknadu štete.
– Stečajni postupak se okončava nakon raspodjele stečajne mase. Ne postoji mogućnost podnošenja tužbe protiv države, jer država ne garantuje za obaveze banke, a akcionari banke odgovaraju za obaveze banke do nivoa kapitala uloženog u banku. Na to upućuju odredbe člana 17 stav 3 i stav 4 Zakona o privrednim društvima, kojim je propisano da akcionarsko društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom i da akcionari nijesu svojom imovinom odgovorni za obaveze društva, objasnili su iz Centralne banke.
