Američka privredna komora: Vlada Crne Gore da smanji dažbine na zarade

Američka privredna komora (AmCham) i Savjet stranih investitora (SSI) smatraju da Vlada poslovnu zajednicu mora na vrijeme uključiti u proces izrade zakona koji imaju uticaj na poslovni ambijent, ali i da reforme usmjerene na unapređenje ambijenta moraju biti efikasnije sprovođenje da bi poslovna klima i omogućio brži rast crnogorske ekonomije.

U razgovoru za “Vijesti” predstavnici dvaju poslovnih udruženja kao izazove na kojima treba raditi ističu suzbijanje sive ekonomije, poboljšanje transparentnosti poreskih zakona, pojednostavljenje postupka registracije preduzeća kroz uvođenje pune elektronske registracije, pojednostavljenje procedura plaćanja poreza, registrovanja nepokretnosti, izvršenja ugovora, dobijanja dozvole za građenje…

Predsjednica AmChama Katarina Bulatović kazala je da je od velike važnosti da poslovna zajednica bude blagovremeno uključena u proces izrade i donošenja zakona i drugih propisa, koji imaju uticaja na poslovni ambijent.

“U tom smislu, poslovnu zajednicu bi trebalo uključiti i u pripremu RIA obrazaca, kojima se upravo procjenjuje pomenuti uticaj, a čime bi se kreirala praksa da poslovna zajednica daje doprinos u najranijoj fazi kada govorimo o izmjenama ili uvođenju novih zakona i drugih propisa. Imajući u vidu da će upravo kompanije primjenjivati propise u praksi, na taj način preventivno smanjujemo broj eventualnih propusta u njihovoj primjeni. Dakle, moralo bi se pristupiti snažnijem uključivanju poslovne zajednice u proces kreiranja ili izmjene regulative, iako vidimo određena unapređenja u odnosu na raniji period. Kompanije su voljne da prenesu svoja znanja i iskustva stečena svakodnevnom primjenom zakonskih akata. Vlada bi trebalo da iskoristi takav izvor korisnih informacija”, istakla je Bulatovićeva.

Ona je objasnila da su u posljednjem izvještaju o poslovnom ambijentu kao evidentne izazove naveli potrebe za dodatnim naporima u cilju poboljšanja vladavine prava, suzbijanjem sive ekonomije, regulisanjem kritičnih tačaka na tržištu rada, poboljšanjem transparentnosti poreske regulative, te potrebe rada na saobraćajno infrastrukturi.

Bulatovićeva je navela da su ocijenili da je stepen u kojem je prisutna siva ekonomija u Crnoj Gori u određenim oblastima na zabrinjavajućem nivou, te da je potreban veći stepen koordinacije između nadležnih organa kako bi se uspostavio adekvatan model za mjerenje sive ekonomije, kao i model efikasnijeg suzbijanja nelegalnog poslovanja.

“Između ostalog, evidentirani su i glavni izazovi na tržištu rada u obliku neadekvatnog radnog zakonodavstva, visokih stopa poreza i doprinosa na zarade i nedostatka kvalifikovane radne snage, ali i potrebe za većom transparentnošću u procesu donošenja propisa. Stoga, i prioriteti AmChama u narednom periodu su, prije svega, suzbijanje sive ekonomije, unapređenje radnog zakonodavstva i uopšte tržišta rada, ali i digitalna transformacija”, naglasila je Bulatovićeva.

Visoki porezi i doprinosi na zarade – biznis barijera

Članice AmChama su identifikovale stope poreza i doprinosa na zarade kao biznis barijeru u posljednjem izvještaju o poslovnom ambijentu i u tom smislu su, prema riječima Bulatovićeve, iznijete su preporuke za rješavanje tog pitanja. “Očekujemo da Vlada ovo pitanje razmotri i omogući vođenje otvorenog dijaloga sa poslovnom zajednicom kako bi se pronašlo najbolje rješenje. Svjesni da ishod ovog pitanja zavisi od makroekonomske stabilnosti, uvjereni smo da bi se smanjivanjem poreza i doprinosa na zarade podstaklo privlačenje novih investitora što bi kreiralo multiplikativne pozitivne efekte za našu ekonomiju. I SSI ukazuje na potrebu smanjenja poreza i doprinosa na zarade.

Predsjednik SSI Kristof Šoen je kazao da bez obzira na značajno smanjenje poreskog opterećenja troškova rada u Crnoj Gori u prethodnom periodu, to opterećenje ostaje značajno veće od prosjeka u zemalja OECD-a i veće je nego u većini zemalja regiona. Dodaje da treba posebno uzeti u obzir da nijesu samo porezi koje plaćaju radnici, već i dodatni odbici koje poslodavci moraju izmiriti, obično u vidu doprinosa za socijalno osiguranje.

Dakle, visoki porezi i doprinosi na zarade mogu značajno uticati na odluke kompanija kada je riječ o zapošljavanju, kako kod domaćih tako i kod stranih. Ovo je svakako prepoznato i u privatnom i u javnom sektoru, tako da je već pokrenuta inicijativa između predstavnika privatnog sektora i akademske zajednice sa ciljem da se preispita postojeće fiskalno opterećenje kako bi se pronašao model koji bi smanjilo poresko opterećenje troškova rada, a da se ne ugroze javne finansije i planirani prihodi državnog budžeta. Nadamo se da će, kada bude pripremljena, ova analiza poslužiti kao dobra osnova Vladi Crne Gore da uzme u razmatranje mogućnost daljeg smanjenje poreza i doprinosa na zarade”, kazao je Šoen.

SSI raduje što unapređenje poslovnog ambijenta, koje je neophodno za brz i odživ ekonomski rast, nastavlja da bude u vrhu agende Vlade i u narednom periodu, a pozdravljaju napore Vlade u cilju unapređenja investicione klime, sa posebnom pažnjom na eliminisanje prepreka i unapređenje efikasnosti državne i lokalne administracije.

“Po našem mišljenju ima dosta prostora za unapređenje i SSI će nastaviti da pruža podršku Vladi tokom reformskih procesa, jer iskreno vjerujemo da ćemo mnogo više postići ako državni i privatni sektor rade zajedno. Reforme usmjerene na unapređenje poslovnog ambijenta moraju biti efikasnije implementirane kako bi se stvorila povoljna poslovna klima i omogućio brži rast cjelokupne crnogorske ekonomije. Ovo će se postići blagovremenim i otvorenim dijalogom sa privatnim sektorom kako bi se prepoznale potrebe biznis zajednice”, objasnio je Šoen.

Vladavina prava preduslov za poslovne aktivnosti

U svim izvještajima SSI “vladavina prava” prepoznata je kao najizazovniji preduslov za obavljanje poslovnih aktivnosti i od presudnog je značaja, prema riječima Šoena, postojanje predvidljivog poslovnog okruženja, koje podrazumijeva transparentnost rada državne uprave.

“Mišljenja smo da bi tokom 2019. godine, Vlada trebalo da se fokusira na unapređenje stanja u oblastima značajnim za obavljanje poslovnih aktivnosti – pojednostavljenje postupka registracije preduzeća kroz uvođenje pune elektronske registracije, pojednostavljenje procedura plaćanja poreza, registrovanja nepokretnosti, izvršenja ugovora, dobijanja dozvole za građenje, prekogranične saradnje i dobijanja priključka za električnu energiju”, istakao je Šoen.

SSI je u posljednjem izdanju Bijele knjige identifikovao je nekoliko ključnih oblasti koje predstavljaju njegov fokus već nekoliko godina i to vladavina prava, tržište rada (prvenstveno kroz zakon o radu), siva ekonomija i inspekcije, porezi, korporativno upravljanje, razvoj nekretnina, ljudski resursi…

“Ove kategorije se iz godine u godinu prepoznaju kao prioriteti i zahtijevaju sistemski pristup i reformsku agendu. Kada je riječ o posebnim zakonima, pozivamo Vladu da pažljivo razmotri odredbe propisane zakonima o radu, bankama, javno-privatnom partnerstvu, strancima i administrativnim taksama, jer je njihova kvalitetna priprema i implementacija od presudnog značaja za dalje unapređenje poslovnog okruženja”, poručio je Šoen.

Zakon o JPP će podstaći infrastrukturna ulaganja

Šoen je kazao da novi Zakon o javno-privatnom partnerstvu (JPP) treba sistemski da reguliše okvir javno-privatnog partnerstva kao novog instrumenta investicione politike u Crnoj Gori.

“Ovaj zakon je preduslov, ali treba da posluži i kao dobra osnova za dalje investicione aktivnosti, posebno za dalja infrastrukturna ulaganja, kao i unapređenje poslovnog okruženja u oblastima od značaja za obavljanje poslova od javnog interesa”, rekao je Šoen.

On je objasnio da se očekuje da će ključni projekti u okviru ovog modela biti infrastrukturna ulaganja u sektorima saobraćaja, obrazovanja i zdravstva, kao i manji projekti u komunalnim djelatnostima.

“Raduje nas činjenica da je predlogom zakona o javno-privatnom partnerstvu predviđeno uspostavljanje Agencije za investicije Crne Gore, kao centralnog tijela zaduženog za cjelokupnu investicionu politiku, uključujući i novi model javno-privatnog partnerstva. Na ovaj način vjerujemo da će Agencija dobiti još snažniju podršku za investicione aktivnosti i ostvariti jaču saradnju sa privatnim sektorom u Crnoj Gori”, kazao je Šoen.

Bulatovićeva je kazala da bi taj zakon trebalo da doprinese poboljšanju investicione klime i podstakne infrastrukturna ulaganja.

Ovo je ocjena koju smo mogli čuti i od ministra finansija Darka Radunovića na panel diskusiji u okviru programa “Partnerstvo za bolje okruženje”, koje AmCham sprovodi sa pet ministarstava”, kazala je Bulatovićeva.

Vijesti online 

Check Also

NLB banka zapošljava: Analitičar / Viši Analitičar

Privlači Vas rad u dinamičnom okruženju sa timom iskusnih profesionalaca? Želite da gradite karijeru u …

Leave a Reply

Your email address will not be published.