Rast kamatnih stopa prijeti zemljama regiona

Većina ekonomija zemalja našeg regiona protekle godine zabilježile su rast, ali zabrinjavaju trendovi raseljavanja radno sposobnog stanovništva prema razvijenim zemljama Zapada, robavanje neriješenim pitanjima iz prošlosti i nepoštavanje CEFTA sporazuma o trgovini. Ipak, kao najveći ekonomski izazov u 2019. godini, koji bi sa “malim zakašnjem” mogao pogoditi i sve zemlje Balkana, je mogući rast kamatnih stopa, kao posljedica politike rasta kamata u SAD-u, najrazvijenije svjetske ekonomije. To u razgovoru za “Vijesti” kažu ekonomski stručnjaci iz nekoliko zemalja regiona.

“Ako se SAD zakašlje, bojim se da će ovdje u regionu doći do upale pluća. Rast kamatnih stopa u SAD-u mogao bi biti veliki izazov za sve regionalne ekonomije u 2019. godini”, ocijenio je za “Vijesti” Splićanin Miroslav Jeličić, poznati regionalni investitor na berzama, koji više od deceniju ulaže novac i u Crnu Goru.

Prema njegovim riječima, “ključ problema” mogao bi biti nastavak procesa privatizacije. “Bolje je ikakva privatizacija, nego nikakva, jer se država pokazala kao najgori vlasnik”, dodao je Jeličić.

Glavni problem zemalja regiona, prema njegovim riječima, su stare naslijeđene strukture ekonomija, iz vremena socijalizma, sa zaostalim tehnologijama i naslјeđem.

“Vidite, u regionu nema robotike, niti razvijene informatike. Moramo se dalje razvijati u intelektualnom vlasništvu”, istakao je Jeličić i napomenuo da bi države regiona mogle razvoj najsavremenijih tehnologija podstaći i putem državnih subvencija.

Najveći ekonomski rast BDP-a u 2018. zabilježili su Slovenija i Crna Gora sa oko 4,5 odsto. Zahvaljujući izuzetnim rezultatima u poljoprivredi u Srbiji je rast BDP-a lani iznosio oko 4,3 odsto. Prošlogodišnji rast BDP u Hrvatskoj je iznosio oko 2,4 odsto.

Bivši guverner Narodne banke BiH i dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, a danas ambasador BIH u Austiji Kemal Kozarić kaže za “Vijesti” da je rast BDP-a u BIH lani bio oko 3,2 odsto, a stopa nezaposlenosti je pala sa 27 na 20 odsto.

“Stopa nezaposlenosti je manja, ali ne zato što su otvorena radna mjesta, već što, na žalost, sve mladi ljudi odlaze u poznatije zemlje EU. Johanes Han (komesar za proširenje i evropsku politiku) je prije neki dan ovdje u Beču imao baš jedno predavanje i saopštio podatke o odlascima mladih ljudi iz regiona, sa Istoka prema Zapadu, dakle, prema bogatijim zemljama EU. Njemačkoj, vidjeli smo, sad treba 1,7 miliona novih radnika. U Austriji selektivno se bore protiv migranata, ali ove ljude koji su završili fakultete i imaju predispozicije i znanja rado prihvataju”, naveo je Kozarić.

Nezaposlenost motiv za odlazak sa Balkana

Kozarić je istakao da se mi u regionu “moramo boriti da zadržimo te mlade i sposobne ljude u svojim zemljama jer ako ovaj region ima potencijal, on se nalazi sigurno u tom mladom svijetu”.

“Među mladim ljudima, nažalost, 50 odsto je nezaposlenih što ih naravno motiviše da odlaze odavde. Zbog toga je u vezi sa ovim pitanjem Hrvatska još u većem problemu, jer mladim ljudima za odlazak iz zemlje (u druge zemlje EU) ne trebaju posebni uslovi. Zbog svega toga imaju oni značajan odliv mladih ljudi i mozgova”, dodao je Kozarić. Prema zvaničnim podacima Zavoda za zapošljavanje Hrvatske stopa nezaposlenosti u novembru 2018. godine iznosila je 10,9 odsto. Procjene su, međutim, da su iz Hrvatske u potrazi za boljim poslom od 1. jula 2013.godine, kada je ta zemlja postala članica EU, do danas iselilo više od 200 hiljada ljudi, maham radno sposobnih koji su već imali posao u toj zemlji.

Radi se o visokokvalifikovanom kadru, koji govori jezike, inženjerima, ljekarima… ali i vrhunskim variocima, radnicima brodogradilišta i medicinskim sestrama koji su jednostavno, zbog boljih uslova rada i otvorenog tržišta rada otišli u neku od razvijenih zemalja EU.

Pouzdanih podataka od odlivu mozgova iz Crne Gore nema, ali je javna tajna da je upravo tokom prošle godine značajan broj ljekara napustio državnu službu u potrazi za boljim poslom u nekoj od razvijenih zemalja. Prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore stopa nezaposlenosti je prošle godine smanjena sa 22,13 odsto na 17,87 odsto, ali nema zvaničnih podataka koliko je na tu računicu uticala promjena metodologije u zvaničnoj evidenciji nezaposlenih.

“Slovenija i Hrvatska su u EU i daleko od ostalih zemalja kada je u pitanju ekonomska situacija i pozicija tih zemalja. Srbija, Crna Gora, BIH, Makednija imaju slične probleme. Svi oni streme prema EU, ali ne istom brzinom. Crna Gora je mislim u najboljoj poziciji, Srbija ima problem sa Kosovom iako je dobila status kandidata. Makedonija je dobila status kandidata, a BIH bi trebalo da ga dobije navodno 2019.godine. Jednostavno, cijeli region je dosta uzburkan, posebno kada su u pitanju, rekao bih, neka sudbinska pitanja. Umjesto da pomažemo jedni drugima, dižemo barijere – trgovinske, carinske, političke, dok običan narod dobro sarađuje, putuje i nema prepreka da sarađuje”, naveo je Kozarić.

Važna politička stabilnost

Politička stabilnost je posebno važna, da region ostane miran, napominje Kozarić, jer “cijeli region ima potencijal”.

“Ali jednostavno, neka neriješena pitanja iz prošlosti ga pritiskaju i nikako da izađemo na zelenu granu. BIH se nalazi između EU i ostalog dijela regiona. Neke stvari koje se dešavaju u Srbiji ili u Hrvatskoj imaju direktan uticaj na BIH, a čini mi se da, među susjedima, najmanje problema imamo sa Crnom Gorom”, kazao je Kozarić. U BIH su protekle 2018. bili izbori, ali vlast još nije formirana na svim nivoima. Vlast je formirana u Republici Srpskoj i nekim kantonima, ali ne i na federalnom nivou u BIH i na to će se prema procjenama Kozarića, vjerovatno čekati do marta ove godine. “Moramo stimulisati mlade ljude da ostanu ovdje. Ljudi u regionu treba da se okrenu ekonomiji i onom od čega žive, jer sva priča oko granica i nastanka država je završena. Ne vjerujem da može biti nekih daljih pomjeranja. Cio region je i geopolitički interesantan velikim silama koje se bore za uticaje, kao što su Njemačka, Rusija, EU. EU često nema čist i jasan stav kada je u pitanju ovaj region. Deklarativno, oni su otvorili vrata za integracije, ali sve osim toga ne vidim da nešto više rade, da nam pomognu zajedno da uđemo ili makar jedna zemlja za drugom”, zaključio je Kozarić.

Stanje u javnim finansijama Srbije povoljno

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić kazao je “Vijestima” da su zemlje Istočne, Centralne i Jugoistočne Evope sad u nekoj vrsti ekspanzije i generalno se može reći da su okolnosti za razvoj ovog dijela Evrope relativno povoljne.

“Bilježi se u prosjeku rast veći od četiri odsto, što govori o napretku privrede. Drugi indikator je manja stopa nezaposlenosti, mada je na žalost na to uticalo iseljavanje u zapadno evropske zemlje…Srbija je 2017. ostvarila rast ekonomija oko dva odsto, a 2018. oko 4,3-4,4 odsto, a kada bi se isključile oscilacije vezano za poljoprivredu rast (BDP-a)bio iznosio oko 3,3 odsto…Stanje u javnim finansijama Srbije je povoljno jer smo ostvarili suficit i 2017, i 2018. godine”, naveo je Arsić.

Trzavice između Beograda i Prištine koriste šverceri iz Crne Gore i Kosmeta

Glavni problem u regionu trenutno je zaustavljanje trgovine od strane vlasti iz Prištine za srpske proizvode iz unutrašnjosti Srbije neobično visokom carinom, što su, prema informacijama “Vijesti”, iskoristili vješti trgovci i privilegovani šverceri Crne Gore i Kosova. Krajem prošle godine Vlada Kosova kojom rukovodi Ramuš Haradinaj podigla je carine na uvoz proizvoda iz unutrašnjosti Srbije prema Kosovu na čak 100 odsto.

“Privilegovani” trgovci Crne Gore i Kosmeta, a sve se više spekuliše da se radi i o kriminalnim krugovima, odmah su dobili priliku i neubičajeno veliki interes da iste te proizvode, okolnim putem preko Rožaja i prelaza na Kuli, “uz obaveznu promjenu papira”, preusmjere iz Srbije, preko Crne Gore, na Kosmet i po tom osnovu uveliko ubiraju veliku proviziju i profit, iz posredovanja u trgovini.

Učešće sive ekonomije u BIH, na primjer, prema riječima Kozarića, i dalje je oko 25 odsto, dok procjene sive ekonomije u Crnoj Gori govore da ona učestvuje od 30 pa čak do 40 odsto, i to bez neočekivanog biznisa preko prelaza na Kuli.

Check Also

Kome i koliko je dužan Donald Tramp?

Koliko novca na različitim frontovima duguje američki predsjednik Donald Tramp? Procjene kažu ne manje od …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *