Bijelo Polje

Sjever napustilo 50.000 građana

Siromaštvo i nerazvijenost, sinonim su za resursima najbogatiju regiju Crne Gore, sjever koji je postao zamorče države. Sav napredak sjevera stao je u obećanjima političkih partija pred izbore, dok u stvarnosti ništa nije realizovano. Zato danas imamo masovno iseljavanje iz te regije, a tačan podatak koliko ljudi je napustilo ognjišta se ne zna. Kada se analizira popis iz 1991. i 2011. godine, za dvije decenije manje je oko 40.000 stanovnika u opštinama na sjeveru Crne Gore ili tačnije 40.755 građana. Od 2011. egzodus je nastavljen, kako prema gradovima u centralnoj i južnoj regiji, tako i prema inostran-stvu, pa se pretpostavlja da je taj broj povećan i na 50.000 građana. To u praksi znači da se sa sjevera iselio cijeli jedan grad veličine Bijelog Polja, piše Dan.

Dok u Vladi tvrde da ulažu u sjever, oni koji žive u toj regiji ne vide napredak i ulaganja. Predsjednik NVO “Manjinski akcionari Gornji Ibar” Sadik Klimenta kaže da je samo u prvoj polovini 2015. oko 2.500 ljudi iz Rožaja, odnosno 10 odsto populacije tog graca, odselilo.

“Za isti taj period, sa sjevera, iz svih gradova, zbirno se odselilo oko 6.000 građana. Naravno u kasnijem periodu se veliki broj tih građana, otprilike 85 ili 90 odsto, vratio iz zemalja zapadne Ezrope. Trend iseljavanja, odnosno napuštanja sjevera Crne Gore nastavio se i poslije 2015., api sa manjim intenzitetom. Po mojoj procjeni, sjever je u poslednje tri godine napustilo između jedan i dva odsto radno sposobnog stanovništva na godišnjem nivou”, ocijenio je za “Dan” Klimenta.

On smatra da država Crna Gora, odnosno njene institucije koje kontroliše Vlada, ne čine napore da smanje iseljavanje stanovništva sa sjevera.

“Smatram da Crna Gora indirektno podstiče iseljavanje stanovništva sa ovih prostora upozorava”, Klimenta.

I dok na terenu nema rezultata, u izvršnoj vlasti tvrde da ulažu u sjever. Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović u izjavi za “Dan” ističe da investicije u sjeverni region dominiraju u okviru ekonomske i razvojne politike države, s ciljem smanjenja regionalnih nejednakosti i zaustavljanja negativnog demografskog trenda. On navodi daje loša ekonomska situacija u tom regionu posledica višedecenijskog neravnomjernog regionanog razvoja. Uvažavajući tu činjenicu, kao i evidentno zaostajanje sjevernog regiona u odnosu na ostala dva, Vlada je, kako tvrdi, povećala ulaganja, a to se posebno odnosi na saobraćajnu infrastrukturu, sa kapitalnim projektom izgradnje autoputa Bar Boljare, kao i kroz izgradnju regionalnih i lokalnih saobraćajnica.

“Na taj način se preko 70 odsto kapitalnog budžeta države opredjeljuje za sjever. Takođe, značajne su investicije i u oblasti obrazovanja kroz bolju dostupnost i kvalitet obrazovnih institucija; u oblasti zdravstvene zaštite, kulture i sporta, gdje imamo značajne investicije u infrastrukturne objekate u tim oblastima. Kao potpredsjednik Vlade zadužen za praćenje realizacije projekata posebnu pažnju posvećujem sjevernom regionu i mislim da smo na dobrom putu da popravimo konkurentnost opština sjevernog regiona, zahvaljujući kontinuiranom radu Vlade na unapređenju poslovnog ambijenta i realizacije projekata u oblasti osnovne i poslovne infrastrukture”, tvrdi Husović.

Dodaje da ne može saopštiti podatak koliko se ljudi iselilo sa sjevera, jer je nezahvalno baviti se ciframa iz razloga što su migracije dinamičan proces i nikada ne možemo imati precizne podatke o broju i strukturi koji su doselili ili odselili iz Crne Gore.

Husović kaže da ima konkretne dokaze o ulaganju u sjever.

U oblasti putne infrastrukture na prvom mjestu je realizacija projekta autoputa Bar Boljare koji se smatra najvećim građevinskim poduhvatom u istoriji Crne Gore, u toku je izgradnja prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa. Tu je i rekonstrukcija regionalnog puta Slijepač most Pljevlja (4,75 miliona eura), rekonstrukcija i izgradnja treće trake na magistralnom putu Mojkovac Bijelo Polje (4 miliona eura), rekonstrukcija magistralnih puteva Ribarevine Bijelo Polje (2,8 miliona), Berane Petnjica II faza (6,99 miliona), Pljevlja Metaljka (12,6 miliona), Krstac Ivanova Korita (3,9 miliona). Po programu rekonstrukcije magistralnih puteva koji se finansira iz kredita Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj planirana su značajna ulaganja u narednom periodu. Planiranom dinamikom se realizuju višegodišnji projekti u ski-centrima na lokalitetu Kolašin 1600, Hajla, Žarski, Cmiljača i Savin kuk. Od posebne važnosti za poboljšanje turističke ponude na sjeveru je valorizacija Đalovića pećine u Bijelom Polju koja ide po planu izgradnje Sportske dvorane u Beranama. U toku je izgradnja regionalne stočne pijace u Beranama, izgradnja gradske pijace u Rožajama, izgradnja objekta Kuća voća u Andrijevici, a u toku su i pripremne aktivnosti za izbor izvođača radova za izgradnju objekta vrtića u Pljevljima, vrtića u Rožajama, osnovne i muzičke škole “Dušan Korać” u Bijelom Polju, izgradnju infrastrukture za biznis zonu u Mojkovcu. Kroz regionalni stambeni program RHP Direkcija javnih radova je u prethodnom periodu realizovala projekat izgradnje i opremanja Doma za stara lica u Pljevljima sa 37 smještajnih jedinica. Takođe, u toku je priprema za tehnički pregled 4 stambena objekta izgrađena u Beranama sa 94 stambene jedinice. Završene su i aktivnosti na brojnim projektima iz programa očuvanja životne sredine, a pored ostalih i na sanaciji odlagališta otpada na lokaciji Vasove vode u Beranama, sanaciji odlagališta otpada Zauglina u Šavniku. U završnoj fazi je rekonstrukcija gradskog vodovoda Krkori u Andrijevici, kao i izgradnja vodovoda na seoskom području sa izvorišta Ćosovsko vrelo, Rožaje. Ovi projekti će omogućiti promovisanje raznih segmenata turističke ponude u skladu sa međunarodnim standardima, produžavanje turističke sezone u sjevernom regionu i poboljšanje smještajnih kapaciteta,povezivanje turističkog sektora sa ostalim relevantnim privrednim sektorima, kao i otvranje novih radnih mjesta”, kazao je Husović.

Prema riječima Almera Mekića iz Euromosta do tačnih podataka koliko je građana sa sjevera Crne Gore u 2017. i 2018. godini pošlo za Njemačku ili neku drugu dražvu EU, sa ciljem da ostanu da žive tamo, teško je doći. Ono što je evidentno, kako kaže, jeste da pored svega što se najavljuje i govori o velikim ulaganjima na sjeveru države, građani sa sjevera svakodnevno odlaze prema državama EU ili unutrašnjosti države.

“To najbolje mi na sjeveru svjedočimo, jer se radi o našim sugrađanima, komšijama, prijateljima. Prema našim podacima, 80 odsto porodica koje su se 2015. i 2016. prijavile za azil u Njemačkoj, vraćeno je ili su se sami vratili, dok se 20 procenata i dalje nalazi u toj državi, gdje su završili neki vid statusa da bi ostali. Ono što je problem jeste to što je ovih 80 odsto nastavilo da migrira, najviše prema Podgorici i južnim opštinama, jer im lokalne uprave i ministarstva, prije svega resor rada i socijalnog staranja, nijesu ispunili obećanje koje su im tada dali, da će im pomoći u slučaju da se vrate nazad u Crnu Goru”, zaključuje Mekić.

Izvor: Dan

Check Also

Marković najavio razgovore o rastu plata u zdravstvu i prosvjeti

Premijer Duško Marković najavio je da će započeti razgovore o povećanju zarada u zdravstvu, ali …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *