Mladi žele državni posao, privatnici na lošem glasu

Dvije trećine mladih svoju karijeri vidi u državnoj upravi, a mnogo manji broj želi da razvija svoj biznis ili radi kod privatnika.

Iz Ministarstva prosvjete, čiji je ovo podatak, kažu “Vijestima” da mladi i njihovi roditelji imaju percepciju javne uprave kao apsolutno sigurne, a privatnog biznisa kao apsolutno nesigurnog. U Uniji slobodnih sindikata smatraju da su mladi ovakvim stavom pokazali da strahuju od rada kod privatnika jer sumnjaju da će imati zagarantovana radnička prava, kao i da u Crnoj Gori još nema kvalitetnih uslova za razvoj preduzetništva. Iz Unije poslodavaca kažu da su mladi stav da je državni posao jedini siguran razvili pod uticajem roditelja, koji još nijesu svijesni da državna uprava već ima prevelik broj zaposlenih.

Svi sagovornici “Vijesti” saglasni su da zajedno treba kreirati kampanje i stvoriti ambijent da se mladi školuju za potrebe privrede i svog biznisa, a ne državne uprave.

U javnoj upravi u Crnoj Gori sada rade 53 hiljade zaposlenih, od ukupno 185 hiljada radnika. Konačno je i Vlada ove godine priznala da ima višak zaposlenih i najavila postepeno smanjenje za pet hiljada do 2020. godine. Za zarade u javnom sektoru godišnje je potrebno 500 miliona eura, a troškovi administracije pojedu 60 odsto izvornih državnih prihoda.

Milica Lekić iz Ministrstva prosvjete kaže da su u posljednjih par godina napravili ogromne iskorake u animiranju mladih da se ne školuju isključivo da bi radili u državnoj upravi, već da se školuju kako bi ostvarili svoje lične potencijale.

“Tako smo najzad počeli da uklanjamo stigmu sa srednjih stručnih škola i pribiližavamo đacima činjenicu da je riječ o kvalitetnim ustanovama, nakon kojih imaju šire znanje, ali i specijalistička znanja sa kojima mogu izaći na tržište, te nastaviti školovanje na nekom od srodnih fakulteta. Tako od ove školske godine imamo veliko interesovanje odličnih đaka za srednje stručne škole, a kurizitet je i da je na primjer podgoriču elektrotehničku školu „Vaso Aligrudić“ upisalo čak 14 lučonoša samo ove godine”, kazala je Lekić.

Ona je navela da je sistem dualnog obrazovanja, kao oblik edukacije u kome učenici srednjih stručnih škola uče i paralelno se obučavaju kod poslodavca uz mjesečnu naknadu, zaživio prošle školske godine i da sada ima oko 570 đaka i preko 200 poslodavaca u dualnom sistemu.

“Poslodavci koji obučavaju djecu kroz dualni sistem skoro po pravilu se izjašnjavaju voljnim da toj djeci ponude posao nakon završetka srednje škole, ukoliko se pokažu tokom obuke i ukoliko naravno sama djeca budu zainteresovana. Dodatno, ove godine stipendije prima i okoo 400 učenika koji su se odlučili za neko od deficitarnih zanimanja srednjih škola, od kojih najveći dio dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, a manji Privredna komora”, navela je Lekić.

Ona je kazala da u školama postoje brojne sekcije i obuke o preduzetništvu, kao i da preduzetništvo kao izborni predmet bira sve više učenika.

“Tako je u 53 osnovne škole skoro 1700 učenika odabralo ovaj predmet u ovoj školskoj godini. Predmet preduzetništvo uveden je kao izborni u Gimnaziji, izučava se naravno u srednjim stručnim školama, ali i kao međupredmetna oblast. Sa istim entuzijazmom podstičemo praksu na fakultetima, tako da je prošlogodišnjom obrazovnom reformom uvedena obavezna praksa na sve crnogorske fakultete u obimu od oko 25 odsto”, kazala je Lekić.

Obrazovni sistem, kako je navela, ne smije i ne može da radi sam po ovom pitanju već moraju imati podršku svih drugih resora, posebno samih poslodavaca.

“Ovdje prije svega govorimo o promjeni svijesti, što znači da svi moramo stvoriti ambijent koji podstiče ulazak u privatni sektor ill pokretanje sopstvenog biznisa. Mi smo malo društvo, te su strah i stid od neuspjeha najčešće neproporcionalno veliki u odnosu na potencijalni gubitak. Drugim riječima, mi svi, od roditelja do obrazovnog sistema i privrede, moramo svojim postupanjem da poručujemo da se djeca ne školuju da bi dobar dio životnog vijeka samo ‘odradili’ u državnoj ili lokalnoj upravi, već da se školuju da bi ispunili ono što su njihovi izvorni potencijali. To je proces, ali, sudeći po statistici koju smo gore naveli, iskreno vjerujemo u uspjeh”, očekuje Lekić.

Ivana Mihajlović iz Unije slobodnih sindikata kaže da je činjenica je da veliki broj mladih, javni sektor vidi kao izvor egzistencijalne i uopšte radno-pravne sigurnosti.

“Sigurnost i redovnost zarada, stabilnost ugovora o radu, garantovani godišnji odmor, slobodni dani u vrijeme državnih, vjerskih i drugih praznika, nesmetana mogućnost korišćenja prava na privremeno odsustvo (bolovanje), i slično… samo su neki od motiva koji su opredjeljujući za ovakav stav mladih. Ne smije se, međutim, zanemariti ni duboko ukorijenjena svijest u našem društvu da je sigurnost isključivo garantovana radom u državnim organima, odnosno u javnom sektoru, pa stoga u kreiranju stavova mladih zasigurno veliki značaj ima i stav roditelja i porodice o ovom pitanju. Bez obzira na činjenicu da zarade u javnom sektoru, prvenstveno u državnim organima, nijesu po svojoj visini privlačne za većinu mladih ljudi, kao i na činjenicu da se u posljednjih nekoliko godina kreiraju politike i mjere koje bi doprinijele razvoju preduzetništva, posebno kod mladih ljudi, ne jenjava njihovo interesovanje za rad u javnom sektoru”, navela je Mihajlović.

Tranzicija mladih iz sistema obrazovanja u sistem tržišta rada, kako je kazala Mihajlović, još je izazovnija u društvima koja, poput crnogorskog, i sama prolaze kroz tranziciju.

“Zbog toga nije ni za očekivati da se, u takvim okolnostima, kojima treba pridodati činjenice koje se odnose na veliku stopu nezaposlenosti, sve veću fleksibilizaciju radnih odnosa i široko rasprostranjenu sivu ekonomiju, stvari u pogledu izbora između javnog i privatnog sektora ubrzo promijene. Dakle, neminovno postoji dalja i kontinuirana potreba za posebnim programima obuke i podrške, posebno finansijske, mladima koji žele da započnu sopstveni biznis, odnosno da se bave preduzetništvom. U tom smislu, nužno je vršiti monitoring i evaulaciju postojećih programa i servisa kako bi se blagovremeno uočili nedostaci i radilo na njihovom otklanjanju i usgalašavanju sa stvarnim potrebama. Razvoj preduzetništva ne podrazumijeva, dakle, jednokratne kampanje i mjere, već kontinuirani rad na afirmaciji kroz obrazvoni program i praktične stimulativne mjere, prvenstveno kroz adekvatnu zakonsku regulativu i finansijsku podršku”, navela je Mihajlović.

Roditelji djecu guraju na državni budžet, iako je već preopterećen

Zvezdana Olujić iz Unije poslodavaca navodi da je tačno da mladi na poslove u privredi gledaju negativno u odnosu na rad u državnom sektoru.

“Osim podataka Ministarstva prosvjete, na takav zaključak upućuje i istraživanje koje je prije par godina sproveo UNDP, a koje je ukazalo na još jednu, posebno zabrinjavajuću činjenicu – roditelji u većoj mjeri preferiraju da im se djeca zaposle u državnoj upravi, nego u privatnom sektoru. Čini se da navedeno daje i svojevrsan ‘alibi’ razmišljanjima mladih ljudi, posebno jer ni njihovi roditelji očito nisu svjesni da država već ima previše zaposlenih”, navela je Oluić.

Da bismo mladima pomogli da se profesionalno orjentišu, poštujući pritom njihove lične predispozicije i interesovanja, kako je kazala Oluić, veoma je važno jačati službe karijerne orijentacije, u skladu sa potrebama tržišta.

“To znači da pažnju treba posvetiti izgradnji preduzetničkog duha kroz podsticanje njihove kreativnosti, smisla za inovativnost i inicijativu, jačanje organizacionih i vještina upravljanja i razvoj ‘mekih vještina’, a uporedo se zalagati i biti posvećen stvaranju konkretnih, realnih preduslova za rast samozapošljavanja i kreiranja novih radnih mjesta putem izgradnje poslovnog ambijenta koji je stabilan, predvidiv i podsticajan za realizaciju njihovih dobrih biznis ideja”, smatraju u Uniji poslodavaca.

Velike dažbine i birokratija tjeraju mlade od biznisa

Značaj preduzetništva, kao jedne od sedam ključnih kompetencija za razvoj koje je definisala Evropska komisija, prepoznat je u našem obrazovnom sistemu, pri čemu je posebna pažnja posljednjih godina posvećena razvoju preduzetničkog učenja.

“Međutim, očito da mladim ljudima, kao posebno ranjivoj kategoriji tražioca zaposlenja, to ne predstavlja dovoljno snažan motiv i ne podstiče ih da se u većoj mjeri odlučuju za ulazak u preduzetničke vode. Iako su razlozi za takav njihov stav raznorodni, moramo biti svjesni problema koji je u našoj zemlji evidentan, a koji oni svojim izborima dodatno stavljaju u fokus – postojeći poslovni ambijent još uvijek ne može odgovoriti zahtjevima održivog biznisa”, kazala je Oluić.

Mikro i male biznise, kako je kazala, pokreću početnici, a priroda tih biznisa je potpuno različita od prirode velikih preduzeća.

“Međutim, u našoj su zemlji mali biznisi po mnogo čemu (npr. u regulaciji fiskalnih i parafiskalnih opterećenja) jednako tretirani kao i oni veliki, što je potpuno neshvatljivo i ukazuje na izvjesnu inertnost u kreiranju specifičnih rješenja i mjera podrške za mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP). Ukoliko se ovom pitanju u narednom periodu ne pokloni očekivana pažnja, jasno je da ne možemo očekivati dinamičniji razvoj (ni održivosti) sektora MMSP, a time ni porast interesovanja mladih za preduzetništvo i pokretanje sopstvenog biznisa”, navela je Oluić.

Izvor: Vijesti online

Check Also

Prijavite se za besplatnu online radionicu „Google alati u turizmu“

ICT Hub, u saradnji sa partnerima JS Guruom iz Bosne i Hercegovine i Digitalizuj.Me iz …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *