Imovina evropskog nekonvencionalnog bankarskog sektora smanjena je prošle godine kao i njegov tržišni udio, na račun tradicionalnih zajmodavaca, nakon više od deset godna snažnog rasta, pokazuje izvještaj evropskog regulatora.
Imovina finansijskih kompanija, osiguravača, penzionih fondova i klirinških kuća u evropskoj uniji smanjena je u 2017. za 0,1 posto, na 42.300 milijardi eura dok je u finansijskom sistemu u cjelini porasla za 0,9 posto, objavio je evropski odbor za sistemski rizik (ESRB).
Godinama je ta grupa, koja uključuje i hedge fondove i kompanije specijalizovane za sekuritizaciju, bilježila snažan rast, potpirujući zabrinutost za finansijsku stabilnost sektora s nižim stepenom transparentnosti od klasičnih banaka.
Tradicionalni zajmodavci često se žale da su propisi koji uređuju poslovanje takvih komapnija, uključujući kapitalne zahtjeve, blaži i time im olakšavaju povećanje tržišnog udjela, generišući ujedno rizik zbog manje transparentnosti. Sistem u cjelini time ne postaje sigurniji, upozoravaju iz banaka.
U izvještaju objavljenom u ponedjeljak evropski regulator među potencijalnim slabostima nekonvencionalnog finansijskog sektora izdvaja rizik smanjene likvidnosti, kao i mogućnost prelivanja kriza za druge sektore i unutar samog nekonvencionalnog sektora. Kao dodatni problem ističu dug generisan upotrebom finansijskih izvedenica i vrijednosnica za potrebe finansiranja transakcija.
Pad vrijednosti imovine u nekonvencionalnom bankarskom sektoru gotovo je u cijelosti registrovan u segmentu za koji nisu dostupni detaljni statistički podaci, ističu u ESRB-u, aludirajući na imovinu ukupne vrijednosti nekih 20 hiljada milijardi eura.
Radi se o takozvanoj “preostaloj imovini” nakon što se oduzmu obveze prema vlasnicima duga s prioritetom naplate a tako je nazvana zato što ne sadrži detaljne podatke o vlasništvu. Izaziva zabrinutost ponajprije zbog manjka statističkih informacija budući da se imovinom ne trguje na otvorenim tržištima i da postoji mogućnost njenog različitog tretmana od zemlje do zemlje.
U ESRB-u ipak primjećuju da značajan dio ‘preostale imovine’ možda i nije vezan za nekonvencionalni sektor jer postoji mogućnost da je posrijedi novac koji kompanije preusmjeravaju u druge dijelove poslovanja.
Imovina gotovo svih ostalih segmenata nekonvencionalnog bankarskog sektora istovremeno je povećana u 2017., u čemu prednjače različiti investicioni fondovi, s ukupnom vrijednošću imovine na kraju prošle godine od 13.500 milijardi eura. Na kraju 2016. iznosila je 12.200 milijardi eura.
“U produženom razdoblju blagih oscilacija na finansijskim tržištima posebno je snažan neto priliv imovine zabilježen u obvezničkim i mješovitim fondovima, od ukupno 250 odnosno 290 milijardi eura u 2017. godini”, utvrdio je evropski regulator.
Ukupan bilans kompanija specijalizovanih za sekuritizaciju u eurozoni na kraju 2017. godine bila je gotovo nepromijenjena i iznosila je 1.900 milijardi eura.
Lider.media
