Da li biste bili zainteresovani za kredit uz kamatnu stopu od 2% godišnje da kupite auto, stan ili finansirate biznis, bez ikakvih mjenica, hipoteka, obezbjeđenja, bez provjere u Kreditnom registru? Internetom u posljednje vrijeme kruže brojni oglasi anonimnih finansijera “priznatih u sviietu”, čiji je dostupan kontakt obično samo imejl adresa, a koji su raspoloženi da vam riješe sve finansijske problem bez mnogo procedure.
Mislite da zvuči suviše lijepo da bi bilo istinito? U pravu ste. Riječ je o aktuelnom talasu internet prevara koji je zahvatio skoro sve zemlje regiona. O detaljima ove prevare i opasnostima kojima se izlažete ako krenete u internet dopisivanje sa “svjetski priznatim finansijerima”, razgovarali smo sa kolegom Gavrilom Đurićem iz Odjeljenja upravljanja rizicima bezbjednosti u Erste banci Srbija.
O čemu se zapravo radi?
„U pitanju je internacionalna šema prevare. Prevaranti postavljaju besplatne oglase na internetu o novčanim pozajmicama. Sav kontakt odvija se putem mejla. U nekim od oglasa se navode i brojevi mobilnih telefona. Kada se žrtva javi na oglas prevaranti na osnovu navodnih troškova oko pripreme ugovora i odobravanja kredita uzimaju novac koji im žrtva uplaćuje preko nekog servisa za prenos novca – primjera radi: putem usluga Pošte ili Western Union. Potom se pri “realizaciji” kredita pojavljuju još neki nepredviđeni troškovi i od žrtava se uzima dodatan novac”, kaže Đurić.
Moguće je pronaći na hiljade ovakvih oglasa postavljenih na raznim sajtovima u regionu
“Kredit se, naravno, nikada ne isplaćuje. U prevari se koriste lažni identiteti i najčešće falsifikovana dokumenta za podizanje novca, a ponekad i tzv. “mule” – osobe koje za određeni procenat podižu novac i prosleđuju ga prevarantima. Moguće je pronaći na hiljade ovakvih oglasa postavljenih na raznim sajtovima u regionu (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Slovenija) ali i :internacionalno Argentina, Letonija, Litvanija, Poljska, Slovačka, Tunis…”, objašnjava Đurić.
Kako možemo da prepoznamo ovakav oglas?
Internet je „preplavljen“ sličnim oglasima, a ovo su neki od primjera na koje možete naići:
“Ukoliko pretragu na internetu otpočnete na osnovu brojeva telefona, naići ćete na lažne profile i mejl adrese poput slobmarkovic9 (at.) gmail.com – iza koje je i navodni notar. Sličnih lažnih oglasa o novčanim pozajmicama ima puno i možda iza svih tih oglasa stoji ista grupa ili pojedinci koji koriste istu šemu prevare”, kaže Đurić.
Ukoliko biste odlučili da kontaktirate ove „kreditore“ i pošaljete zahtjev za kredit iz oglasa na adresu pollettelouzette(at.)gmail.com, dobili biste ponudu za sklapanje ugovora sa izvjesnom Pollette Louzette.
Kredit treba navodno da vraćate na nepostojeći račun u nekoj banci koja je registrovana na tržištu pomenutih zemalja
“Jasno se vidi da je u pitanju falsifikat i da su navodni pečati u Ugovoru o kreditu lažni kao i dosta podataka u samom ugovoru (naziv ministarstva, nepostojeći bilježnik-notar). Izvjesni Slobodan Marković koji se navodi kao bilježnik u ugovoru je takođe drugi lažni profil koji nudi novčane pozajmice. Sklapanjem Ugovora o kreditu biste bili dužni da platite Pollettei na ime troškova sačinjavanja ugovora 20.000,00 dinara i potom bi odmah mogli da se nadate isplati na račun naveden u Ugovoru. I sam račun je sasvim sigurno izmišljen jer se broj računa i broj u IBAN-u ne poklapaju. Kredit treba navodno da vraćate na nepostojeći račun u nekoj banci koja je registrovana na tržištu pomenutih zemalja. Svi ovi računi su lažni, jer je poenta prevaranata da žrtvama uzmu novac na ime troškova isplate kredita. Kada žrtva uplati traženih 20.000,00 dinara, prevaranti javljaju da je novac uplaćen, ali potom slijedi i obavještenje da je ipak došlo do nekog blokiranja sredstava od strane banke”, navodi Đurić.
Prevaranti se ne libe da, kako bi djelovali uvjerljivije, sa mejl adrese u kojoj je sadržano ime banke pošalju Obavještenje o blokiranju sredstava od strane banke. U tekstu mejla se navodi da je novac uplaćen, ali da će biti odblokiran prilikom uplate troškova. U tom mejlu se savjetuje da se uplata realizuje preko nekog od servisa za prenos novca. Prevaranti vam, u nastavku, šalju i falsifikovan nalog za prenos. Tu se navodi da je potrebno da platite naknadu za aktivaciju, što je u stvari izmišljeni trošak koji navodno banka traži:
“Ukoliko žrtve plate i te “troškove” prevaranti nestaju. Imajte u vidu da ove prevare nemaju nikakve veze ni sa jednom bankom jer novac nikada nije ni postojao niti je ikada došlo do uplate sredstava od strane zajmodavca. Prevaranti se u određenim slučajevima lažno predstavljaju da su ovlašćeni od strane banke za obavljanje ovakvih usluga, što takođe nije tačno”, upozorava Đurić.
Kada biste pitaIi po kom osnovu ova firma daje kredite, u odgovoru bi se navodilo da sarađuju sa pojedinim bankama. Naravno, nijedna od ovih tvrdnji nije tačna, a vrlo je jednostavno možete provjeriti ako kontaktirate banku i pitate da li ima ovakav poslovni odnos sa ovim licima.
Kako da izbjegnete prevare?
Kad god vam neko nudi kredit ili pozajmice bez provjere i bez ikakvih sredstava obezbjeđenja, sasvim je sigurno da je u pitanju prevara. Signali za oprez su i ako je jedini kanal komunikacije imejl adresa javno dostupnih servisa (gmail, hotmail, yahoo). Čak i ako vam pošalju skenirana dokumenta imejlom (pasoš ili ličnu kartu), to nije vjerodostojan dokaz da ta osoba zaista postoji ili da identitet neke stvarne osobe nije zlupotrijebljen ili ukraden.
U Crnoj Gori su za davanje kredita ovlašćene isključivo banke.
Signal koji ukazuje na prevaru je i kada vam traže da unaprijed platite neku naknadu ili proviziju preko servisa za prenos novca, a ne preko računa banke. U Crnoj Gori su za davanje kredita ovlašćene isključivo banke. Prije nego što potpišete bilo kakav ugovor, savjetujemo vam da se konsultujete sa pravnikom. Nikada ne šaljite lične podatke i kopije ličnih dokumenata osobama koje ne poznajete. Na ovaj način štitite sebe od potencijalne krađe identiteta.
Ukoliko dobijete neuobičajen zahtjev od banke ili vam se nepoznate osobe predstave kao zastupnici banke, obavezno provjerite vjerodostojnost kontaktirajući predstavnike banke na kontakte koje već imate ili su dostupni na zvaničnim internet prezentacijama banaka. Ukoliko su vas kontaktirali prevaranti i ako mislite da ste njihova žrtva, obavezno slučaj prijavite policiji.
Izvor: Blog Erste banke
