U roku od dvije nedjelje, Donald Tramp je naredio uvođenje niza taksi protiv brojnih zemalja, blokirao kineska preuzimanja američkih kompanija i zatražio nove zabrane za buduće kineske investicije. Kina je odgovorila uvođenjem sopstvenih taksa na uvoz 128 američkih proizvoda. Ekonomisti upozoravaju da je svijet na rubu sveobuhvatnog trgovinskog rata, sa sve odmazdama, zaoštravanjem retorike i žalbama Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, koja možda neće moći na njih i da odgovori.
1. Šta je trgovinski rat?
U rječniku piše da je to „privredni konflikt tokom kojeg države nameću uvozne restrikcije jedna drugoj, kako bi naškodili trgovini druge strane“. Trampove takse i odmazde kojima su zaprijetile druge države odgovaraju ovoj definiciji, ali odgovaraju joj i protekcionističke čarke koje se vjekovima dešavaju između brojnih zemalja i bezbrojnih sektora privrede. Ova skorašnja eskalacija potpiruje strahove da je Tramp započeo otvoreni trgovinski rat tako što je izdvojio Kinu za kažnjavanje zbog krađe intelektualne svojine. Proporcionalne akcije i reakcije Kine i Amerike oko taksi na čelik, Trampovo pozivanje na nacionalnu sigurnost kako bi opravdao svoje poteze – što bi moglo da navede druge zemlje da se pozovu na slične razloge – kao i Trampova prijetnja da će kazniti EU ako ova primeni kontramjere, sve to doprinosi stvaranju atmosfere trgovinskog rata.
2. Šta se zbivalo u prethodnim trgovinskim ratovima?
Jedan od zloglasnijih primjera je Smut-Holijev zakon o tarifama iz 1930. godine, kome se često pripisuje produbljenje Velike depresije. Taj zakon je američke uvozne takse podigao na 20 procenata, u početku radi zaštite američkih poljoprivrednika, ali je kasnije proširen i na druge sektore koji su lobirali za zaštitu. Kako je potražnja opadala, zemlje su gomilale zlatne rezerve tako što su devalvirale sopstvene valute ili nametale još oštrije trgovinske barijere. Svjetska trgovina se strmoglavila.
3. Ko pobjeđuje u trgovinskim ratovima?
Istorijski gledano, niko. Kada je američki predsjednik Džordž V. Buš 2002. godine povisio takse na čelik, američki BDP je opao za 30,4 miliona dolara, po podacima američke Komisije za međunarodnu trgovinu. Po jednoj procjeni, SAD su izgubile oko 200.000 radnih mjesta, od kojih je oko 13.000 bilo u sektoru proizvodnje sirovog čelika. U izvještaju Instituta Peterson za međunarodnu ekonomiju procjenjuje se da su Bušove takse koštale 400.000 dolara po svakom spašenom radnom mjestu u čeličnoj industriji. Svjetska trgovinska organizacija je presudila da su Bušove tarfie bile nezakonite.
4. Jesu li takse jedino oružje u trgovinskim ratovima?
Ne, postoje mnoga druga. Restrikcije na kineske investicije, što Tramo već radi, su jedno. Manipulisanje valutama su još jedno. Zemlje su godinama koristile i druga sredstva da izguraju stranu robu sa tržišta i zaštite domaće kompanije, što je praksa poznata kao merkantilizam. Tramp optužuje Kinu da državnim subvencijama pomaže svoju industriju. Neke prakse su javne, kao na primjer kvote, a neke tajne, kao što su neobične specifikacije proizvoda, dugačke inspekcije robe na carini i komplikovane procedure za licenciranje.
Izvor: Bizlife.rs
