Predstavnici privrede na Odboru za evropske integracije

Dodajte komentar

Predstavnici privrede i Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović, koji je šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, učestvovali su 6. marta 2018. godine u radu tematske sjednice Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore.

Tema sjednice bila je „Napredak Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom u okviru ispunjavanja ekonomskih kriterijuma”.

Sjednica je bila prilika za jačanje dijaloga između poslanika i privrednika i razmjenu mišljenja o napretku Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji i ključnim pitanjima za crnogorsku privredu, kao što su državna pomoć, fer konkurencija, zapošljavanje, potrebe tržišta rada, standardizacija, priprema preduzeća za potpunu liberalizaciju tržišta usluga.

Uvodna izlaganja imali su predsjednik Odbora Adrijan Vuksanović, generalni sekretar Privredne komore Radovanović i generalna direktorica Direktorata za pristupanje Evropskoj uniji Ministarstva evropskih poslova Jelena Burzan. Potom su predstavnici pregovaračke strukture dali kratak osvrt na trenutno stanje u ekonomskim poglavljima, te je uslijedila diskusija, gdje su predstavljena iskustva privrednika u praksi, izazovi i predlozi za djelovanje u cilju unapređenja privrednog ambijenta i bržeg učlanjenja Crne Gore u EU.

Prema riječima Radovanovića, Crna Gora je ostvarila značajan napredak na evropskom putu, otvaranjem pregovora u 27 poglavlja i privremenim zatvaranjem tri.

– Članstvo u EU ne predstavlja cilj, već sredstvo za istinsko dosezanje evropskog kvaliteta života, kroz proces prilagođavanja vrijednosnom, pravnom, ekonomskom i ukupnom društvenom sistemu Evropske unije – rekao je generalni sekretar Komore.

Dodaje da proces evropskih integracija obiluje izazovima. Iskustva drugih zemalja pokazuju da nema univerzalnih rješenja, već je svaka zemlja specifična, a sa svakim novim proširenjem postavljaju se sve složeniji zahtjevi pred buduće članice.

– Uloga Privredne komore, asocijacije koja objedinjuje i zastupa interese cjelokupne privrede, u integracionim procesima je nezaobilazna i nezamjenljiva. Privredna komora Crne Gore ima predstavnike u 27 pregovaračkih radnih grupa, u nekima i više od jednog. Osim zaposlenih u Stručnoj službi Komore članovi radnih grupa su i predstavnici privrednih društava, koji daju dodatni kvalitetu ovom procesu – kazao je on.

Predstavnici Komore članovima radnih grupa pružaju informacije što su to zahtjevi i interesi realnog sektora i zastupaju te interese u pregovorima, dok je s druge strane privreda informisana o pravima i obavezama koje nas očekuju u svakoj od pregovaračkih faza, do potpunog članstva u EU.

O značaju Komore u pregovaračkom procesu svakako govori i činjenica da Radnom grupom za 3. pregovaračko poglavlje – Pravo osnivanje preduzeća i sloboda pružanja usluga predsjedava generalni sekretar Komore. Riječ je o kompleksnom poglavlju koje se odnosi na slobodu pružanja usluga, koja je jedna od četiri osnovne slobode koje omogućavaju funkcionisanje unutrašnjeg tržišta Evropske unije, a obuhvata i pravo poslovnog nastanjivanja u bilo kojoj državi članici EU, te sadrži međusobno priznavanje stručnih kvalifikacija i poštanske usluge.

On je naglasio da Privredna komore Crne Gore intenzivno radi i na unapređenju poslovnog ambijenta.

– Naš angažman je usmjeren i na usvajanje zakona i drugih propisa koji će, ostajući u okviru evropskih standarda, sadržajem što bolje odražavati realne potrebe crnogorske privrede. Pripremajući privredu za evropske integracije, organizujemo brojne oblike informisanja i edukacija i angažovanjem uglednih evropskih stručnjaka, ukazujemo na dugoročne koristi od ulaska na evropsko tržište, posebnu pažnju posvećujući zastupanju interesa crnogorske privrede. Prepoznajući specifičnosti koje su bitne za pojedine sektore i djelatnosti realizujemo aktivnosti koje će doprinijeti porastu vrijednosti crnogorskih proizvoda i usluga – naglasio je Radovanović.

Ističe da Komora u neposrednoj komunikaciji sa privrednicima nastoji da proces evropskih integracija liši pogrešnih očekivanja.

– Radom na pronalaženju odgovora, koji bi bili referentni stanju i odnosima u našoj privredi, i formulisanjem predloga koji se temelje na realnim procjenama aktuelnog ekonomskog trenutka, nastavićemo da pripremamo domaća privredna društva da što ranije i u što većem obimu počnu da materijalizuju koristi postepenog integrisanja u zajednički evropski ekonomski prostor – zaključio je generalni sekretar Privredne komore Crne Gore.

Na sjednici je poseban naglasak stavljen i na poglavlje 8 – Konkurencija. Članovi Odbora interesovali su se za trenutnu fazu napretka u procesu usvajanja pregovaračke pozicije za poglavlje 8, pitanja državne pomoći, kao i za uticaj koji će proces pristupanja imati na djelovanje bankarskog sektora, naročito kad su u pitanju kamatne stope i razlika u odnosu na standarde EU.

Privrednici su izrazili očekivanja i mišljenja u vezi sa izmjenama zakonodavnog okvira u bankarskom sektoru, u dijelu javnih nabavki i poboljšanja uslova za rad malih i srednjih preduzeća. Vuksan Vuksanović, OTP banka je istakao da su za crnogorsku privredu još uvijek najveći izazovi vladavina prava, kao i postizanje veće fleksibilnosti na tržištu rada. Nemanja Nikolić, direktor hotela Hilton, rekao je da postajemo dio razvijenog tržišta EU za koje moramo dobro da se pripremimo, te je na tom putu potrebno jačati  konkurentnost, edukovati radnu snagu koja će adekvatno moći da odgovori zahtjevima tržišta. Nikolić je naveo da je novi Zakon o turizmu i ugostiteljstvu, koji je usaglašen sa EU regulativom, kompleksan pa se postavlja pitanje njegove buduće implementacije. Predstavnik kompanije Kastex Stevan Karadaglić pozdravio je napredak Crne Gore u procesu EU integracija i izrazio bojazan kada je u pitanju spremnost crnogorskih malih i srednjih preduzeća za nastup na evropsko tržište.

Učesnici tematske sjednice su se saglasili o potrebi intenzivnije komunikacije između poslanika i privrednika, a sve u cilju postizanja većeg kvaliteta zakonskih propisa i boljeg životnog standarda građana.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *