Kamatne stope bi ove godine mogle konačno da se stabilizuju, ali nije realno očekivati njihov dalji pad, ocijenio je direktor sektora za poslovanje s fizičkim licima u Hipotekarnoj banci, Nikola Špadijer.
“Svjedoci smo već dužeg trenda smanjenja kamatnih stopa, posebno onih koje se odnose na kratkoročne aranžmane. Mislim da treba očekivati konačnu stabilizaciju kamatnih stopa tokom ove godine”, rekao je Špadijer u intervjuu agenciji Mina-business, prenosi AntenaM.
Kada je riječ o kreditiranju, on je kazao da je poznato da sa rastom ekonomije države raste i potražnja za kreditima.
“Kako je crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) prošle godine porastao preko 3,5 odsto, to se odrazilo i na veću potražnju za kreditima. Tako će ukupno zaduženje građana iznositi preko 1,1milijardu EUR”, naveo je Špadijer.
On smatra i da nije realno očekivati održavanje postojetog nivoa kreditne aktivnosti u budućnosti.
“Nije jednostavno prognozirati tačan iznos plasmana, ali s obzirom na to da je prosječan godišnji rast kreditnog portfolia unazad 11 godina iznosio preko 30 odsto, mogu reći da nije realno očekivati održavanje tog nivoa kreditne aktivnosti u budućnosti”, saopštio je Špadijer.
On je poručio da će banka nastaviti s dinamičnim rastom u radu sa građanima, kako po pitanju kredita, tako i kada je riječ uvođenju novih proizvoda u dijelu kartičarstva i naprednih kanala prodaje.
“Uvođenje novog knjigovodsjstvenog međunarodnog standarda IFRS 39 prinudiće banke da se pozabave restrukturiranjem portfolija, s obzirom na sve veći uticaj koji svaki loši plasman može imati na kapital svake finansijske institucije”, rekao je Špadijer.
On je dodao da na strani pasive, umjesto depozita kao standardnih proizvoda koji su nuđeni građanima i privredi, u banci planiraju da ponude novi vid ulaganja.
“Profesionalno savjetovanje i upravljanje imovinom klijenata biće sastavni dio buduće ponude. Dugogodišnje iskustvo stečeno u poslovima investiranja, kreiranja i upravljanja finansijskom imovinom banke, kao i profesionalni kadar, garantuju da ćemo i u tom segmentu biti uspješni”, kazao je Špadijer.
Kada je riječ o eventualnom uvođenju negativnih kamatnih stopa na depozite, on je naveo da je to nešto što je prisutno u svijetu i smatra se normalnom poslovnom praksom u vrijeme izražene likvidnosti u bankarskom sektoru.
“Možda zvuči paradoksalno, ali danas bankama čuvanje novca deponenata predstavlja trošak. Taj trošak može ići i do minus 0,5 odsto, ako uzmete u obzir da je banka dužna da plati Fondu za zaštitu depozita 0,3 odsto od ukupnog iznosa depozita, kao i da strane banke naplaćuju negativnu kamatu od 0,2 do 0,3 odsto”, objasnio je Špadijer.
On je dodao da banka, ukoliko taj novac odmah ne uposli na pravi način, što je ozbiljan izazov, može lako da se suoči sa minusom od 0,5 odsto. On smatra i da će bankarima biti izazov pronalaženje pravog modela kojim bi omogućile klijentima ostvarivanje zadovoljavajućeg prinosa, bez ugrožavanja profitabilnosti.
“Mislim da naše tržiste nije još spremno za takvu vrstu nameta. Siguran sam da nijedna banka kojoj štednja stanovništva predstavlja glavni izvor finansiranja, neće na taj način izigrati povjerenje klijenata”, rekao je Špadijer.
On je saopštio da Hipotekarna banka, od promjene vlasničke strukture 2006. godine, ostvaruje prosječan rast neto profita od preko 30 odsto godišnje.
“Imamo sreću da naši akcionari, zadovoljni ROE koeficijentom od preko deset odsto, do sada nikada nijesu tražili dividendu, već unazad 11 godina svoj profit reinvestiraju u kapital banke, koji danas iznosi preko 44 miliona EUR”, kazao je Špadijer.
On je naveo da na taj način banka postaje solidnija, jer je njen koeficijent solventnosti značajno iznad zakonski propisanog limita. Konstantna ulaganja u tehnološki razvoj i napredne kanale prodaje, svrstavaju Hipotekranu banku na mjesto lidera u inovacijama na crnogorskom bankarskom tržištu.
“Osim jako dobrog poslovnog rezultata, posebno smo ponosni na već standardnu prepoznatljivost brenda kao sinonima za vrhunsku uslugu, profesionalnost i inovativnost”, rekao je Špadijer.
On je saopštio da se analizom dostupnih podatke i očekivanja može zaključiti da je prošla godina bila uspješna za bankarski sektor. Tendencija pada kamatnih stopa nastavljena je i u prošloj godini.
“Crnogorske banke su izraženo likvidne, a rast bilježe svi ključni bankarski agregati, odnosno aktiva, depoziti, kapital i nivo odobrenih kredita”, kazao je Špadijer.
On je podsjetio da je krajem trećeg kvartala bilansna suma banaka iznosila 4,09 milijardi EUR, što je 9,5 odsto veći iznos u odnosu na isti period 2016. godine.
“Kamatne stope se nalaze na istorijskom minimumu, kao i pokazatelj loših kredita. Gledajući strukturu obaveza crnogorskih banaka, očekivano je da dominantno mjesto u pasivi zauzimaju depoziti, u iznosu od 76, odsto, odnosno 3,14 milijarde EUR i bilježe rast od 9,9 odsto u odnosu na septembar 2016. godine, sa prosječnom efektivnom kamatnom stopom od 0,75 odsto u septembru prošle godine”, naveo je Špadijer.
On je dodao da su depoziti po viđenju najveća stavka u uročnoj strukturi ukupnih depozita, u iznosu od 60,2 odsto, dok su 39,1 odsto ukupnih činili oročeni. U strukturi tih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od tri mjeseca do jedne godine, 49,1 odsto, i jedne do tri godine, 38,1 odsto.
“Veće učešće depozita po viđenju u odnosu na oročene limitira i ročnu strukturu bankarskih ulaganja, ograničavajući crnogorske banke na kratkoročnije izloženosti, kako ne bi došlo do ročnog disbalansa između bankarskih ulaganja i obaveza”, objasnio je Špadijer.
On je podsjetio da je u septembru koeficijent krediti/depoziti iznosio 0,86, što je blago niža vrijednost nego u istom periodu 2016. godine, kada je iznosio 0,88.
“Taj podatak kvantifikuje opaženi trend povećanja likvidnosti bankarskog sektora, ali i restrukturiranje aktive banaka i pomjeranje aktivnosti od kreditnih ka investicionim i alternativnim ulaganjima banaka”, rekao je Špadijer.
On je saopštio da se jedna od glavnih primjedbi banaka upravo odnosi na neadekvatan pravni okvir u kojem posluju i koji je kreiran tako da štiti dužnike ili preciznije predstavlja veliki problem bankarima u naplati potraživanja kroz realizaciju kolaterala.
“Taj problem je hroničan, traje godinama, bez neke izvjesnosti da će uskoro biti kvalitetno riješen. Beskrajni sudski postupci, neefikasan pravosudni sistem i nepredvidivost u daljem poslovanju predstavljaju veliki izazov za banke”, zaključio je Špadijer.
