Rumunski rast “u kineskom stilu’ plaši ekonomiste”

Dodajte komentar
Bukurešt

Po stopama ekonomskog rasta Rumunija je drugi put u deset godina prestigla Kinu, no tamošnji ekonomisti upozoravaju kako zemlja očito ništa nije naučila iz ekonomske krize 2008. godine. Prema nedavnim podacima tamošnjeg statističkog zavoda, rumunska ekonomija u trećem je tromjesečju porasla 8,8 posto na godišnjem nivou. Naglasimo da je ekonomija ubrzala s obzirom da je u drugom tromjesečju ojačala 6,1 posto.

Najbolji u Evropi

S obzirom da je ekonomija Evropske unije i eurozone rasla 2,5 posto, Rumunija trenutno uživa uvjerljivo najviše stope rasta u Evropi. Prema jesenskim prognozama Evropske komisije, rumunska ekonomija će ove godine porasti 5,7 posto, a iduće 4,4 posto. Snažne stope rasta rezultat su skoka potrošnje, a koja je pak posljedica snižavanja poreznog opterećenja i viših plata. Međutim, to dovodi do rasta inflacije koja će po prognozama centralne banke ove godine dostići skoro četiri posto te povećanja trgovinskog manjka.

Septembarski podaci pokazuju da je uvoz nastavio rasti brže od izvoza. Naime, Rumunija je izvezla robe za 5,56 milijardi eura što je šest posto više, a li je uvoz skočio 9,2 posto na 6,6 milijardi eura. Time je manjak produbljen do 1,2 milijarde eura što je za trećinu više nego samo godinu ranije.  Iako makroekonomski pokazatelji još nisu alarmantni kao uoči recesije 2008. godine, analitičari upozoravaju kako se trend ne smije ignorisati.

Što učiniti sljedeće

“Ovaj rast u kineskom stilu trebao bi donosioce odluka da navede na razmišljanje šta sljedeće učiniti”, kaže za Bloomberg Ionut Dumitru, glavni ekonomista rumunske podružnice Raiffeisen banke i rukovodilac Fiskalnog vijeća, nezavisnog tijela koje savjetuje vladu o budžetskoj politici. “Rumunija se suočava s klizanjima koja finansijska tržišta neće ignorisati”, ocjenjuje Dumitru.

A tržišta već reagiraju. Prinosi na rumunske obveznice rastu jer investitori očekuju da će centralna  banka povisiti rekordno niske kamatne stope. Rumunska valuta je zbog toga prema euru ove godine oslabila 2,2 posto, najviše od istočnoevropskih valuta. No, vlada smatra da je povećanje plata potrebno kako bi Rumunija – deset godina nakon pristupanja i dalje druga najsiromašnija članica EU – uhvatila priključak za razvijenim Zapadom.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *