Vještačka inteligencija je pokušaj da se kompjuterskim procesom zamijeni inteligentno ponašanje. Konkretnije, teži se da kompjuter „nauči“ da sam donosi odluke, uči i rješava probleme. Visoka matematika, neuronske mreže… Vjerovatno se niste nadali da je vidite na poslovima marketara, ali evo: odličan primjer i još jedan pogled kako bi mogle izgledati reklame budućnosti.
KOMPJUTERU, ŠTA JE TO „GENETSKI ALGORITAM“?
Čojvekova želja da sebi stvori inteligentnog druga koji nije čovjek stara je koliko i neke od najstarijih bajki. No, tehnologija je tek relativno skoro ponudila mogućnosti od kojih se zaista možemo nadati uspjehu. Iako možda još nismo tako blizu tome da svako od nas ima svog ličnog, digitalnog Pinokija, neki „dijelovi“ vještačke inteligencije sasvim dobro rade i već nalaze svoju primjenu u mnogim aspektima naših života.
Možda najkorisniji, a svakako vrlo raširen model vještačke inteligencije je tzv. genetski algoritam. To je zapravo ono što u našim kancelarijama ili u sopstvenim glavama pokušavamo da uradimo kada pravimo reklamu. Dragi marketari, nemojte se uplašiti dok vam robotizovane verzije vaših kolega objašnjavaju kako sistem zaista funkcioniše.
Radi se o kompjuterskom programu koji, uslovno rečeno, može da od unijetog niza opcija, slijedeći povratne informacije koje mu dolaze iz spoljnog svijeta, odabere najefikasniju kombinaciju. Ideja za to slijedi princip evolucije – najuspješnije karakteristike zamjenjuju one manje efektne dok ne dođemo do pobjedničke kombinacije. Proces je veoma pogodno isprobati baš u oblasti marketinga.
“Multi varijantna analiza već se koristi za automatsko poboljšavanje sajtova, pa smo pokušali da utvrdimo da li se takav postupak može primijeniti i na oglase i da otkrijemo kako da najbolje napravimo automatski proces koji će stvarati oglas od nule ”- Dejvid Koks, šef inovacija u M&C Saatchi-ju
Udahnite duboko i pogledajte do kraja njihov „mali“ eksperiment sa oglasom za kafu u formatu koji nam je svima poznat sa autobuske stanice.
REKLAMA ZNA KAKVU REKLAMU ŽELITE
U ovaj eksperimentalni stub učitano je oko 1000 slika, ali i drugih vizualnih komponenata kao što su fontovi i različite veličine slova. Pametni algoritam može čak da mijenja riječi i gramatiku teksta u oglasu. Slike se prolaznicima prikazuju po slučajnom uzorku, a kvalitet njihove pažnje mjeri se korišćenjem ugrađene kamere.
Automatska kreativnost, kažu, već je počela da ulazi u mejnstrim marketing. Naprosto, svakome se nešto čini lijepim i privlačnim na oko, ali dobrom marketingu uvjek je izmicalo ono naučno: Kolikom broju ljudi će se baš ovo dopasti? Kreativno ili ne, rješenje koje ponudi algoritam radi i uz to dovoljno je efektno da privlači kvalitetnu pažnju najvećeg broja prolaznika. Nismo li baš to željeli?
MCB
