Bankarski ombudsman dr Halil Kalač kazao je juče Pobjedi daje Centralna banka povukla dobar potez kada je pozvala banke da brže oslobađaju kolaterale, naročito za kredite kod kojihje veći dio otplaćen, kako bi pospješili privredni rast.
Podaci CBCG pokazuju da je kod banaka zarobljeno 2,4 milijardi eura kolaterala za 913 miliona eura kredita privredi.
Zarobljeni kapital
“To znači da na euro kredita banke u prosjeku traže 2,84 eura kolaterala. Iz ovih cifri je jasno da postoji značajan prostor za oslobađanje dijela hipoteka. Nije ni čudno što se privreda žali da banke za obezbjeđenje kredita traže višestruko vrednije kolaterale, što po primjedbama poslodavaca predstavlja veliku teškoću u ispunjavanju uslova za dobijanje kredita. Oni upiru prstom i na nespremnost banaka da kontinuirano oslobađaju djelove imovine i kod uvećanja vrijednosti. Time se zarobljava imovina i usporava koeficijent obrta i preduzeća trpe trošak nepotrebno. Na te primjedbe ne samo privrede nego i građana i mi smo stalno ukazivali“, kaže Kalač podsjećajući da se u razvijenim ekonomijama ovaj odnos kreće 1:1,3 do maksimalno 1:1,5 eura.
Ukoliko bi se na stanje u Crnoj Gori primijenio evropski prosjek to bi značilo da bi se moglo osloboditi milijardu od 2,6 zarobljenih milijardi eura. Na pitanje na koji način bi trebalo oslobađati kolaterale ombudsman kaže da svaki kredit pojedinačno treba analizirati i ocijeniti opravdanost smanjenja na nivo odnosa u razvijenim zemljama.
“Od procenta naplativosti duga po hipotekarnom kreditu trebalo bi da zavisi procenat oslobađanja kolaterala zemljišta, zgrada, stanova, poslovnih prostora, hotela i druge vrste nekretnina“, ističe Kalač, koji smatra da banke vjerovatno računaju da su veći iznosi kolaterala dobar pritisak na klijenta da kredit urednije vraća.
“Zanemaruju da time dovode klijente u neefikasno poslovanje zbog visokog iznosa blokirane imovine“, ocijenio je ombudsman.
Bez promjena zakona
Centralna banka saopštila je nedavno Pobjedi da će, u slučaju da banke same ne prepoznaju potrebu da brže oslobađaju kolaterale, razmotriti potrebu izmjene regulative. Kalač smatra da za to nije potrebna izmjena regulative.
“To je moguće sprovesti u sadašnjoj regulaciji. Ali ako to nije dovoljno normirano može se precizirati kroz izmjene Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju dugova. Kod preduzeća, kao i kod građana, sa postojećim hipotekama, koje su znatno iznad duga, može se odobriti i iznos novog kredita. Na taj način bi se povećala i kreditna aktivnost banaka. Ako klijent ne želi novi kredit, banka mu treba osloboditi nekretninu iznad pomenutih standarda“, ističe Kalač.
bankar.me je previse jak strucni portal da bi ovakav naslov dao u izvornoj formi, jer ako u tekstu ima par dobrih stavova Ombudsmana, to je naslov pogresan i trebao je portal da zna bolje od neuspjesnog ckl-a i promijeni bar naslov.