Strahovi da bi eurozona ponovno mogla skliznuti u finansijsku krizu rastu. Značajan pokazatelj nervoze je nagli rast kamatnih stopa na državne obaveznice u južnim zemljama u posljednjih nekoliko mjeseci, koji se samo ubrzao nakon izborne pobjede Donalda Trumpa.
U Italiji i Portugalu kamatne stope na državne obeznice su se udvostručile u posljednja tri mjeseca. Obije zemlje imaju državni dug od oko 130 posto bruto domaćeg proizvoda, te ranjiv bankarski sistem.
Rim se takođe suočava sa političkom nesigurnošću zbog ustavnog referenduma 4. decembra, a što će vjerovatno biti povezano sa sudbinom Vlade Mattea Renzija.
Analitičari ističu da se rast cijene zaduživanja događa uprkos opsežnim kupovinama obveznica od ECB-a koje imaju ublažavajući uticaj na kamatne stope
Nova kriza mogla bi se dogoditi u Francuskoj ukoliko na vlast dođe Marine Le Pen, koja zagovara izlazak ove zemlje iz EU, uvjereni su analitičari.
Wolfgang Schäuble krivca za trenutne prilike vidi u nedostatku reformi u Evropi, zbog čega problem predstavljaju visoki dug i rizik likvidnosti.
“Ako ne budemo pažljivi, preći ćemo u sljedeću krizu“, rekao je njemački ministar finansija na jednom skupu.
U Italiji su problem banke, čije dionice neumoljivo gube na vrijednosti. U UniCredit banci pad je 64 posto, a u Banca Monte dei Paschi di Siena (MPS) 84 posto.
UniCredit planira dokapitalizaciju u iznosu do 13 milijardi eura, a MPS je u potrazi za pet milijardi.
Dobro pozicionirana Banca Intesa Sanpaolo, uprkos isplati dividende od tri milijarde eura u tekućoj godini i viška kapitala od deset milijardi eura, takođe bilježi pad vrijednosti dionice (minus 35 posto).
Indikator
