Stručnjaci duže vrijeme dovode u pitanje takvu praksu vraćanja kazaljki na satu ukazujući na zdravstvene rizike i ekonomsku štetu.
Već neko vrijeme kritičari pomjeranja sata dva puta godišnje pokušavaju da dokažu da ta promjena više nije korisna. Sada su se, kako bi dokazali svoj stav, okrenuli nauci.
Na jednoj konferenciji u Briselu profesor neurologije sa Oxforda, Russell Foster, i profesor psihologije sa Minhenskog univerziteta predstavili su svoje nalaze o tome kako pomjeranje sata utiče na ljude, posebno na spavanje.
Njihov zaključak je da vraćanje sata ne donosi uštedu energije, predstavlja značajan zdravstveni rizik i mnogo košta ekonomiju.
Naučnici nastoje da dokažu da promjena vremena ima “dramatične efekte” na fizičke i mentalne funkcije jer pravi zbrku u biološkom satu.
Kako se navodi, djeci i starijima su potrebne sedmice da se naviknu na promjenu. Istovremeno se u to vrijeme bilježi povećan broj saobraćajnih udesa i komplikacija nakon hirurških intervencija, prenio je Euractiv Njemačka.
Pored štetnog utcaja po zdravlje ljudi, pati i ekonomija. Stručnjaci računaju da promjena vremena dva puta godišnje košta EU između jedan i dva odsto BDP, što je uglavnom direktno povezano sa zdravstvenim problemima. To znači da se godišnje gubi gotovo 300 milijardi eura.
Austrijski europoslanik, Heinz Becker, kaže da postoji dovoljno naučnih podataka da se od Evropske komisije traži da “konačno preduzme mjere” i stavi tačku na praksu koja “samo pravi štetu”.
Becker je pozvao i evropsku komesarku, Violetu Bulc, u čijem je portfelju i to pitanje, da stane na put odbijanjima da se razmotre rizici promjene vremena. Pitanje pomjeranja sata uvijek je izazivalo podjele – zaposleni ga uglavnom podržavaju jer im omogućava da iskoriste malo sunca poslije posla, dok poljoprivrednici nisu uvijek zagovornici te prakse.
Turska je inače odlučila da više ne pomjera sat i ostaće tokom zime na ljetnjem računanju vremena. To znači da će putnici iz zapadne Evrope za Istanbul pomjerati svoje satove dva umjesto jedan sat unaprijed.
