Fond za zaštitu depozita mogao bi da isplati štednju kod 12 banaka u slučaju da dođe do stečaja ili bankrota u bilo kojoj od njih.
Za isplate za tri banke bilo bi neophodno korišćenje “stand by” kredita EBRD, odnosno zaduživanje na teret budućih priliva sredstava Fonda kod međunarodnih finansijskih institucija, banaka ili kod državnog budžeta kazao je za Pobjedu direktor Fonda za zaštitu depozita Predrag Marković.
“Prema najnovijim podacima kojima Fond raspolaže, na računima banaka ima 2,8 milijardi eura depozita i 775.000 deponenata. Fond raspolaže sa 80 miliona eura i može, za slučaj nedostatka sredstava, aktivirati “stand by kreditnu liniju EBRD na 30 miliona eura“, ističe on.
Garantovano 50.000 eura
Marković kaže da nema informacija da se neke od banaka spremaju za izlazak sa ovog tržišta ili da neke od njih 15 imaju problema.
Direktor Fonda podsjeća da je garantovani depozit 50.000 eura i da se neće mijenjati do ulaska Crne Gore u EU.
“U novom Zakonu će stajati da garantovani depozit iznosi 100.000 eura, ali će u prelaznim odredbama biti naznačeno da do stupanja u EU važi iznos od 50.000 eura, koliko je i sada”, objašnjava Marković.
Eventualni izlazak banaka sa tržišta, dodaje on, ne znači da će i novac povući sa svojih računa.
“Banka može samo na dva načina da “izađe sa tržišta da proda svoju imovinu, brend, aktivu i pasivu drugoj banci ili da uvede postupak likvidacije“, objašnjava Marković.
U oba slučaja svi deponenti bi bili namireni.
“Deponenti bi prešli kod banke koja ih je kupila, ili bi dobili svoj novac u postupku likvidacije. Za to nije potreban nikakav novac od Fonda za zaštitu depozita“, kaže Marković.
Direktor kaže da je Fond obavezan da otpočne isplatu garantovanih depozita u roku od 15 radnih dana od dana uvođenja stečaja u nekoj od banaka.
“Imajući u vidu da je Fond instalirao novi softver za isplatu garantovanih depozita, te da je u toku testiranje na realnim po dacima, za očekivati je da bi mogli otpočeti isplatu i prije zakonom određenog roka“, ocijenio je Marković.
Negativne kamate
Fond, ističe on, i dalje plaća negativne kamate na oročena sredstva obzirom na ograničenje da moraju biti uložena uz stepen najveće sigurnosti i da ih ne možemo plasirati uz povećane rizike.
“Razmatra se predlog da se politika investiranja sredstava izmijeni u smislu smanjenja zahtjeva za sigurnošću (sa AAA na BBB) dok zahtjev za likvidnošću i dalje ostaje aktuelan, na čemu radimo sa Centralnom bankom. U skladu sa Direktivom EU 14/49 i procjenama i preporukama FSAP misije, pripremaju se izmjene zakona u ovoj oblasti, prvenstveno radi harmonizacije sa sistemom zaštite depozita u EU“, kaže Marković.
Komentarišući podatak da ima više štediša nego stanovnika on objašnjava da broj raste zato što pojedinci koji imaju 100 i više hiljada eura novac raspoređuju u više banaka po 50.000 eura. To je način, objasnio je, da osiguraju vraćanje novca u slučaju da propadne neka od banaka. Oni koji drže recimo 100.000 eura u jednoj banci, u slučaju da ona propadne dobili bi 50.000 eura, a drugu polovinu bi morali da traže iz stečajne mase.
Banke sa većim rizikom plaćaće više
Marković kaže da je u pripremi promjena zakonske regulative koja podrazumijeva da banke koje imaju veći rizik plaćaju veće premije za zaštitu depozita.
“Banke za plaćanje redovne godišnje premije izdvajaju 0,5 odsto ukupnih depozita koji se nalaze na njihovim računima. Dio promjena zakonske regulative i harmonizacije sa standardima EU je i primjena stope premije na bazi rizika pojedinih banaka. Upravo, sa završtetkom izmjena zakona, biće pripremljena i metodologija za obračun premije na bazi rizika, koja će podrazumijevati da banke sa većim rizikom plaćaju premiju po većoj stopi od onih koje predstavljaju manje rizične banke“, objašnjava Marković.
