Porez na neplasirana sredstva: Banke bi i teret svalile na klijente

Ukoliko bi država uvela porez na neplasirana sredstva u bankama da bi se povećala kreditna aktivnost, pojavio bi se visok rizik da se to prevali na klijente i da bude veća dara nego mjera, ocijenili su za Pobjedu ekonomski analitičari, ekonomisti, bankarski ombudsman, komentarišući ovaj predlog opozicije.

Rizik

Savjetnik premijera dr Radoje Zugić kaže da treba istraživati sve segmente poreske osnove, ali se ne smije to uraditi na način da banke prevale taj teret na klijente.

I ovako smo svjedoci visokih kamatnih stopa i nivoa loših kredita. Ne smije se dozvoliti da se taj eventualni segment prevali na klijente. Takođe se ne smije dozvoliti da se na taj način demotivišu dalja strana ulaganja, koja su nam neophodna, jer nedostaje domaće akumulacije za valorizaciju brojnih resursa”, kaže Zugić.

Treba, dodaje, dominantno, efikasno i pravovremeno valorizovati sektore u poljoprivredi, turizmu i napraviti konekciju između ta dva sektora, kao i u građevinarstvu, industriji…

“Moramo se skoncentrisati na prioritete koji će razviti najviše komplementarnih sektora, zaposliti najviše ljudi i ostvariti najviši rast javnih prihoda i generisati najveći BDP. Ako se oko toga ne budemo sporili, imaćemo održivu ekonomiju“, smatra savjetnik premijera.

Opasnost

Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da bi dodatnim oporezivanjem banaka postigli suprotan efekat.

Banka ima dva izbora da da ili da ne da kredit. Ako taj kome da kredit nije bonitetan, likvidan i solventan, nije u redu da se natjera banka da mu odobri kredit, jer bi sjutra imala problem prilikom rezervisanja sredstava za potencijalne gubitke“, kaže Drecun.

Bankama je, dodaje, u interesu da plasiraju novac, jer je svaki neplasirani euro gubitak, ali se ne smije bilo kakvim mjerama tjerati da daje kredite suprotno standardima. Drecun kaže da je oporezivanje neplasiranih sredstava rijedak institut.

Banke su osjetljiv mehanizam da bi se igrali sa njima i svako davao procjene koje mogu negativno da utiču i na deponente. Ukoliko, međutim, država želi da snizi kamatne stope i ako ima sredstva može da osnuje banku na neprofitnom principu i da pokuša da ostvari efekat koji želi. Ali, gotovo je sigurno da bi se ta sredstva izgubila za par godina i država bi opet bila na gubitku“, kaže Drecun i dodaje da je, kad su kamate u pitanju, najveći problem rizik zemlje. On podsjeća da je kamatna stopa uvijek posljedica, a ne uzrok stanja u privredi.

“Svi povici na banke, naročito u predizbornoj kampanji, su uglavnom motivisani političkim razlozima. Banka je profitna organizacija privatnog kapitala i od nje ne možete očekivati da vrši socijalnu funkciju u društvu. Naravno, one kao socijalno odgovorne institucije mogu da doniraju, ali bi bilo jako loše da se socijalna politika vodi preko banaka. To bi bio loš signal međunarodnoj zajednici, odnosno investitorima uopšte”, upozorava Drecun.

Oporezivanje neplasiranih sredstava u bankama ne podržava ni bankarski ombudsman dr Halil Kalač.

Uvođenje poreza na neplasirana sredstva u bankama nije uobičajena mjera za povećanje kreditne aktivnosti banka. Smatram da to nije dobar način i da ne bi ta mjera dala očekivane efekte“, ocijenio je za Pobjedu Kalač.

(Cijeli tekst pročitajte u današnjoj Pobjedi)

Check Also

Dodijeljena priznanja 100 NAJVEĆIH u Crnoj Gori 2020

100 NAJVEĆIH u Crnoj Gori je projekat u okviru koga se već tri godine za …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *