U planu za sanaciju javnog duga, kojeg je predložio bivši ministar finansija Radoje Žugić iskazana je suština ekonomske politike vlasti da bogati imaju više, a siromašni manje jer se opet predviđa stezanje kaiša tamo gdje je najtanje, ocijenili su predstavnici opozicije i upozorili da je stanje javnih finansija kao u Grčkoj.
Nezavisni poslanik Mladen Bojanić kazao je za Vijesti da je sanacioni plan dokaz da su svi strahovi opozicije bili opravdani.
“Za vrijeme donošenja odluka, još od usvajanja ugovora o kreditu za autoput pa do najnovije koja se tiče smanjenja PDV-a za hotele visoldh kategorija, bili smo uvjeravani od strane predstavnika vlasti da to neće značajnije opteretiti javne finansije. Sada se dešava preokret, stari ministar je ostavio novome u amanet vrlo ozbiljan sanacioni plan, kazao je Bojanič.
Taj plan, kako dodaje, umjesto da nedostajuća sredstva traži tamo gdje su najveći prihodi, opet predviđa stezanje kaiša tamo gdje je najtanje, odnosno povećanje PDV-a i akciza.
“Manje-više sve predložene mjere će najviše pogoditi najširi sloj stanovništva, poručio je Bojanić.
Žugićeve mjere za smanjivanje rashoda podrazumijevaju smanjenje zarada od pet odsto i postepeno smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Predloženo je i smanjivanje naknade majkama sa troje i više djece i zamrzavanje sticanja tog prava. Među mjerama su i oporezivanje penzija od preko 500 eura po stopi od 9 odsto i prodaja koncesije za autoput.
Poslanik DF-a Nebojša Medojević kazao je da plan štednje i oštrih restrikcija bivšeg ministra finansija, samo potvrđuje ocjenu DF-a da je neoliberalni model doveo do istih posljedica, kao i svuda gdje je primijenjen.
“Deficit, dužnička kriza, bankrot javnih finansija. Kao u Grčkoj, rekao je Medojević.
Kako je kazao, održavanje ogromne parazitske birokratije, finansiranje suludih infrastrukturnih projekata iz budžeta, izdavanje garancija tajkunima, spašavanja Prve banke i nenaplaćivanje poreza tajkunima moralo je dovesti do bankrota javnih finansija.
On je naveo da nema stabilnih javnih finansija bez proizvodnje i izvoza, nove zaposlenosti i otvaranja novih preduzeća uz institucionalnu snažnu ulogu države.
(Opširnije u Vijestima)
