Intervju – Tarik Zaimović: Gdje je mjesto Crnoj Gori u globalnoj IT industriji?

Direktor Bild Studija Tarik Zaimović u intervjuu Dnevnim novinama odgovorio je na pitanja vezana za IT industriju u Crnoj Gori i pravcima u kojima bi se ona mogla kretati u budućnosti.

1. Kako biste opisali IT scenu u Crnoj Gori? Šta su najveća ograničenja, a gdje ima najviše potencijala? 

Blago rečeno, naša IT scena je potpuno neiskorišćena. Crnogorsko IT tržište je dijelom pokriveno od strane regionalnih firmi, jer mi nemamo firme koje su u stanju da im kvalitetno pariraju. Samo od novca koji se iznosi iz države možemo da zaposlimo vise od 100 IT stručnjaka. U državi nemamo velike i ozbiljne firme koje su izvozno orijentisane, samim tim i konkurentne na regionalnom i globalnom tržištu. Najveći poslodavac u IT industriji je država i uglavnom je teško doći do takvih poslova, posebno za male firme i firme u razvoju. Iz raznih istraživanja i analiza koja se tiču pronalaženja države koja je pogodna za investiciju i outsourcing u IT-u, može se zaključiti da Crna Gora nije najpoželjnije rješenje.

Crnu Goru zaobilaze, jer ima najmanji broj razvojnih IT inženjera u odnosu na broj zaposlenih na tržistu rada, kao i najmanji broj IT razvojnih firmi u odnosu na region, a pogotovo u odnosu na Istočnu Evropu. Ne postoji nijedan vodič, analiza, istraživanje ili materijal koji promoviše IT industriju Crne Gore, dok u regionu i Istočnoj Evropi možete naći gomilu toga, plus, veliki broj ozbiljnih sajmova, konferencija, IT udruženja, start-up centara i zajednica, investicionih fondova, biznis inkubatora,  co-working prostora, IT stručnih praksi i takmičenja, IT instituta, web sajtova i raznih drugih organizacija koje promovišu i razvijaju IT industriju u njihovim zemljama.

2. Kako ocjenjujete šanse za ulaganja u ovu oblast i zbog čega smo manje konkurentni od zemalja regiona?

Nedovoljno smo prisutni privredno, institucionalno i promotivno, a to u realitetu znači da je vrlo mala mogućnost da će ijedan ozbiljan investitor ili firma odlučiti da investira ili outsource-uje svoj IT razvoj u našu zemlju, jer bi to bila rizična investicija. Pod ozbiljnim investitorima i firmama podrazumijevam one koji zapošljavaju više od stotinu IT stručnjaka i koje prihoduju više miliona eura. Za razliku od država regiona, u koje se na ovaj način sliva ogroman kapital, u Crnoj Gori ne postoji nijedna takva investicija ili firma. Naše trzište rada broji oko 300 do 500 razvojnih IT inženjera što je otprilike broj zaposlenih u dvije ozbiljne softverske firme u regionu.

Naše procjene su da ćemo za 3 do 5 godina biti na sadašnjem nivou država iz regiona. Pod tim podrazumijevam kvalitet IT obrazovanja i kadra, kvalitet i broj IT firmi, praćenje i kreiranje  trendova, ponudu softverskih usluga i proizvoda, strukturu i kvalitet IT tržišta, IT infrastrukturu i IT strategiju razvoja i njeno sprovođenje. Situacija u regionu, sistemski i institucionalno, nije previše bolja od crnogorske, ali su njihove IT firme samoinicijativno složnije i organizovanije. Biznis barijere rješavaju mnogo efikasnije nego mi.

3. U kojoj mjeri je veličina tržišta presudna za definisanje trendova u oblasti informacione tehnologije?

Naše tržište je veoma malo, te većina firmi radi isključivo s ciljem ostvarenja sopstvenih interesa, ne vidjevši benefit udruživanja i rada za zajedničke, veće ciljeve. Jedan od većih problema je što je mali broj firmi koje razvijaju softver. Veliki broj njih rade implementaciju tuđeg softvera koji je obično regionalni ili internacionalni, što znači, da i u tom dijelu izvozimo novac.

Treba istaći da su zemlje regiona značajno u zaostatku u odnosu na zemlje Istočne Evrope, koje uvoze ogromne količine novca putem IT industrije. One njihove probleme rješavaju, a šanse iskorištavaju sistemski i na institucionalnom nivou, pa je  normalno što je IT industrija u njihovim zemljama u eksponencijalnom rastu po, gotovo, svim parametrima. Isto tako, zemlje Istočne Evrope značajno kasne za zemljama Zapadne i Sjeverne Evrope, dok ovi kasne za Amerikom. Naravno, ovakvo stanje se može i treba gledati kroz prizmu velikih šansi i mogućnosti.

IT industrija u našoj državi poslednje tri godine bilježi rast i predviđa se da će se taj rast nastaviti. Svakako, to nije dovoljan rast kao u pomenutim državama i ne omogućava nam da sistemski riješimo glavne probleme, a to su izvoz i sopstveni razvoj ozbiljnih softverskih rješenja. Rast bi sigurno bio značajno veći kada bi bio propraćen odgovarajućom reakcijom institucija i privrede. Ako ne budemo razvojno i izvozno orijentisani bićemo osuđeni na stagnaciju. Stagnacija u IT-u znači sigurno propadanje industrije na duže staze.

4. U čemu se, ipak, ogledaju potencijali?

U narednom periodu se predviđa da će i dalje biti aktuelan trend outsource-ovanja IT razvoja. Naša najveća prednost u odnosu na sve pomenute države, a pogotovo zemlje regiona i Istočne Evrope, je što smo značajno cjenovno povoljniji i imamo, trenutno, nezapošljen veliki broj akademaca koji su završili tehničke fakultete, a koji uz adekvatnu edukaciju mogu da budu konkurentni na regionalnom i globalnom tržištu. To potvrđuje i nekoliko manjih inostranih firmi koje odskora imaju svoja predstavništva u Crnoj Gori.
Procjene su da će do 2017. godine u Evropskoj uniji nedostajati preko 900.000 IT stručnjaka dok je taj broj u Americi, Kanadi, Australiji i razvijenim zemljama Bliskog Istoka značajno veći. To je velika mogućnost za našu privredu koju uopšte ne iskorištavamo, niti, u ovom momentu, strateški planiramo. Dovoljno bi bilo da samo u Evropi iskoristimo dio jednog promila trenutne IT tražnje i mogli bi bez problema da zaposlimo na stotine IT profesionalaca od inostranog novca. Evidentno je da imamo nevjerovatno sposobne i pametne mlade ljude koji su obrazovnim sistemom pogrešno usmjereni, a koji su, po potencijalu u određenim segmentima, bolji od mladih ljudi iz susjednih i evropskih država.

Navešću naš primjer: Bild Studio, kao mala firma koja dolazi iz države sa niskim stepenom IT razvoja, kao firma u kojoj je prosječna starost zaposlenih 26 godina, pokazala je da kvalitetom i znanjem može da parira čak i najvećim firama na svjetskom IT tržištu. Sa ponosom mogu istaći da smo izabrani u konkurenciji inostranih firmi, među kojima je bila jedna od 20 najboljih outsourcing firmi u svijetu, a koja zapošljava 1.500 IT stručnjaka za razvoj enterprise ITSM sistema. Softvere koji razvijamo za našeg partnera iz Švedske, već drugu godinu, koristi preko 2.000 internacionalnih klijenata, među kojima su svjetski brendovi poput: Nitenda, Burger King-a, Jagermeister-a, 80% švedskih opština, veliki broj evropskih univerziteta i mnogi drugi. Prihod od ovog projekta, u našoj agenciji zapošljavaja 25 mladih profesionalaca.

Da imamo 20 sličnih ili boljih firmi u državi, kao što ih ima na stotine u regionu, bez ikakvih problema bi mogli da uvozimo desetine miliona eura i da zaposlimo nekoliko stotina ljudi sa gotovo minimalnim investicijama. Glavnica investicije u našoj industriji je znanje i iskustvo, a dok je za rad, u većini slučajeva, potreban samo kompjuter sa internetom. Firme iz regiona su pokazale da to mogu. Ne vidim nijedan razlog zašto i mi ne bi mogli. Za sistemsku promjenu ovakvog stanja nam ne trebaju teške mehanizacije, putevi, zgrade, hoteli, marine, već, prvenstveno, par ozbiljnih razvojnih projekata na institucionalnom i privrednom niovu koje imaju za cilj da se generiše traženo i deficitarno znanje koje će biti preneseno na postojeće IT preduzetnike, stručnjake, studente, srednjoškolce i osnovce.

5. Brojni komparativni podaci pokazuju da crnogorsko društvo u velikoj mjeri zaostaje u odnosu na evropski prosjek kada je riječ o informatičkoj pismenosti šire populacije. Šta su razlozi zbog kojih danas čak i mnogi fakultetski obrazovani pojedinci i dalje ne poznaju, na primjer, ni osnove Office paketa?

Glavne razloge uvijek tražim u postojećim sistemima i institucijama i dijelom u privredi. Ovo je tema koja je više puta ispričana od strane stručnjaka koji su više informisani i koji o ovoj temi sugerišu godinama, pa neću reći ništa novo što već veliki dio javnosti ne zna.

Ovakvo stanje nije vezano samo za informatičku pismenost već za skoro svaku profesiju. Suštinski problem se svodi na nepovezanost između kadrovske potrebe privrede i nemogućnosti obrazovanja i institucija da tu potrebu prepoznaju i naprave institucionalni i obrazovni sistem koji će ”proizvesti kadar”, koji će biti koristan na tržištu rada. Upravo zbog toga, danas imate veliki broj svršenih studenata koji nakon završetka fakulteta imaju malu vrijednost na tržištu rada. Nedostaje im praktično znanje, počevši od profesionalne mejl komunikacije preko najjednostavnijih zadataka, kao, na primjer, veliki broj ekonomista ne zna kako se pravi faktura, ponuda, putni nalozi, osnovni finanijski i marketing izvještaji, analize, planovi i slično. Još je gora situacija sa korišnjem softverksih alata koji su danas neizostavni dio rada na velikom broju pozicija u privredi.

6. Sa kojim se ograničenjima, kada je riječ o profesionalnom kadru za nove pozicije, najčešće suočavate?

Kao agencija koja zapošljava moderne profesije, kao što su: UX dizajner, UI dizajner, Web Traffic specijalista, IT Project Manager, SEO specijalista, Front-end engineer, Back-end engineer, System Architect i mnoge druge, suočavamo se sa ogromnim problemima u poslovanju gdje smo primorani da sami “proizvodimo kadar“, što naravno košta, povećava rizik u poslovanju i smanjuje nam konkurentnost na regionalnom i globalnom tržištu. Sve navedene profesije su u regionu i svijetu deficitarne i predviđa se da će taj trend rasti narednih godina, dok na našem tržištu za veliki dio pomenutih pozicija nemate tržište rada, a da ne pričam o obrazovnom sistemu koji ne pokušava da ih stvori. Ovo su samo neke od profesija za koje, ukoliko ste stručni i imate iskustva, teoretski je nemoguće da ostanete bez posla, a pored toga su i dobro plaćene. Studenti u ovoj situaciji nose najmanju krivicu jer je malo ljudi koji im ove stvari sugerišu, počev od roditelja, profesora, privrede i institucija, ali to ne znači da oni sami nisu odgovorni za situaciju kojoj i oni doprinose.

Nikad ranije nije postojala veća mogućnost za lakšim sticanjem znanja nego sad, putem razvoja tehnologija i interneta. Samo je potrebna volja, vrijeme i ništa drugo. Mali je broj studenata koji je svjestan cjelokupnog sistema i ogromnih mogućnosti i koji samoinicijativno rade da steknu dodatno praktično i korisno znanje koje će valorizovati na budućem radnom mjestu. U ovakom sistemu veliku odgovornost imaju i roditelji koji obično pritiskaju djecu da samo završe fakultet, a ih ne usmjeravaju da pored fakulteta steknu praktična i korisna znanja koja su im bitnija od diplome. Poslodavci danas traže osobe koje mogu odmah da počnu sa radom, a ne svršene studente koje trebaju iznova da uče.

7. Šta onemogućava kvalitetno stvaranje stručnog IT kadra u Crnoj Gori?

Veliki broj stručnih i sposobnih svršenih studenata i profesionalaca bira privredu za rad, prije nego obrazovne institucije, zbog toga što u obrazovnim institucijama ne mogu da napreduju i imaju male plate. Na taj način sistemski onemogućavate da proizvodite stručan kadar. Sve ostalo je posledica. Ukoliko nemamo jasnu institucionalnu i obrazovnu strategiju djelovanja, stručne i sposobne ljude na ključnim pozicijama koji će je sprovoditi, stvaramo loš sistem. Zbog svega toga, obrazovni sistem nam je loš i neefikasan.

Dovoljno je da u svakoj obrazovnoj instituciji imamo više od 30% sposobnih i stručnih profesionalaca koji žele da unaprijede sistem i dobićemo nevjerovatne rezultate i prosperitet na svim poljima. Svi smo upoznati koliko bitnu ulogu u društvu i privredi imaju dobri i stručni nastavnici i profesori. Naša agencija sigurno ne bi postojala, bar ne u ovoj formi kao sad, da nijesmo imali sreću što su nas stručni nastavnici i profesori prepoznali i pomogli našem privatnom i profesionalnom razvoju.

8. Na čemu je potrebno raditi kako bi se kadrovska situacija na domaćem IT tržištu unaprijedila?

Ono na čemu treba raditi kako bismo poboljšali situaciju, jesu stručne prakse koje se obavljaju u privredi, tj. u najboljim privrednim društvima, i to uvesti kroz sve segmente obrazovanja, počev od osnovnog do akademskog. Po meni, to bi trebalo uvesti kao obavezne predmete i u mnogo većoj dinamici.

U poslednje dvije godine aktivno organizujemo stručne prakse koje traju tri mjeseca. Primijetili smo nevjerovatne rezultate. Uz adekvatan plan i program i intezivni praktični rad i učenje, za tri mjeseca je moguće osposobiti za rad čak i osobe koji nisu u našoj struci i nemaju predznanje.
Od devetnaest praktikanata koji su pohađali naše prakse, šesnaest je zapošljeno, kako kod nas, tako u ostalim firmama. Ovo nije model koji smo mi smislili, već smo ga “posudili” od uspješnih privrednika iz regiona i svijeta. Ovakav način edukacije je uveliko praksa u svijetu.

9. Elektronsko poslovanje, nabavka adekvatnog hardvera i softvera, kao i ulaganje u njihovo unapređenje, pokazali su se ključnom komponentom kada je riječ o racionalizaciji troškova brojnih preduzeća, no mnoga i dalje odbijaju da “troše novac” na ove stavke. Mijenja li se svijest o tome i na koji način je moguće doprinijeti da promjena pristupa u ovoj oblasti bude brža?

Svaka firma koja u narednih par godina ne digitalizuje svoje poslovne procese i koja ne bude pratila trendove u tehnologiji u svim segmentima, a pod tim podrazumijevam: finansije, menadžment, marketing, nabavku i prodaju, biće osuđena na propast. Dovoljno je da donesete par loših odluka vezano za tehnologiju i za maksimalno godinu dana uništite firmu bilo koje veličine. Najbolji primjer za to su gigantske firme poput Nokia-e i Motorola-e koje su skoro propale.

Veliki broj preduzeća tehnologiju smatra troškom a ne investicijom za održiviji, sigurniji i profitabilniji biznis. Tehnologija je postala toliko moćna, da adekvatnom implementacijom IT rješenja u svim organizacionim jedinicama firme, dobijate višestruke benefite. Navešcu samo neke od krupnijih koji su se odrazili na poslovanje agencije koju vodim:

  • automatizacija i centralizacija poslovnih procesa,
  • smanjenje administracije i birokratije,
  • lakša i brža komunikacija sa dobavljačima i klijentima,
  • lakši i brži pronalazak potencijalnih kupaca,
  • lojalniji klijenti,
  • predviđanje prodaje,
  • iskorišćenost kapaciteta,
  • veća efikasnost proizvodnje,
  • veća vidljivost i povjerenje brenda,
  • brži i kvalitetniji pronalazak kadra
  • realnija i preciznija slika finansijskog poslovanja i
  • bolji uvid u aktivnosti konkurencije.

Promjene u oblasti tehnologije omogućavaju vam da donosite bolje i manje rizične odluke, da budete konkurentniji na tržištu i da imate profitabilniji biznis. Upravo zbog toga, za šest godina poslovanja nijednom se nije desilo da nismo zabilježili rast po svim parametrima (promet, plate, profit, profitna marža, broj zaposlenih, asortiman usluga i proizvoda, udio u tržištu i slično).

U poslednje vrijeme crnogorska privreda primjećuje značaj IT-a za njihovo poslovanje, ali nedovoljno. Takve stvari se mogu promijeniti primarno edukacijom svih kadrova na ključnim pozicijama, na šta je djelimično dat odgovor u prethodnim pitanjima. U Crnoj Gori i svijetu postoji mnogo veb sajtova, knjiga, vebinara, konferencija, sajmova, online i drugih kurseva, gostujućih predavanja i okruglih stolova koji aktivno pričaju na ovu temu, a na kojima se može naučiti i primijeniti mnogo toga.

10. IT i finansije su neodvojive oblasti, međutim, u Crnoj Gori je i dalje malo primjera na poslovnoj sceni na kojima se vidi povećanje ROI. Šta je moguće uraditi da bi se ovo promijenilo?

Jedan od ključnih parametara rasta naše agencije jeste digitalizacija finansija. Uveli smo praćenje finansija na dnevnom, nedjeljnom, mjesečnom, kvartalnom i godišnjem nivou. Sve to, zahvaljujući softveru i softverskim alatima iz kojih generišemo finansijske izvještaje, analize, planove i projekcije. Na osnovu toga, kreiramo kratkoročnu i dugoročnu strategiju preduzeća i donosimo gotovo sve odluke. Zahvaljujući softverima, tj digitalizaciji sektora za finansije, u svakom momentu znamo:

  • bilanse stanja i uspjeha naše i svih ostalih kompanija na tržištu,
  • projekcije i strukturu prihoda, rashoda i profita za prethodne i buduće kvartale u tekućoj godini,
  • tok novca (cash flow),
  • presjek potraživanja i dugovanja zajedno sa spornim potraživanjima,
  • procenat naplate u odnosu na potraživanja,
  • odstupanja od godišnjeg finansijskog plana,
  • koeficijent zaduženosti, likvidnost i bonitet naše i svih ostalih kompanija na tržištu,
  • profitnu maržu za svaku tip usluge i profitnog centra,
  • finansijski kapacitete sektora i njihovu popunjenost,
  • sudske sporove i blokade naših klijenata i svih ostalih kompanija na tržištu,
  • rizike u poslovanju i mnoge druge finansijske informacje.

Bez ovih informacija, mislim da je teško voditi bilo kakvu firmu u bilo kojoj industriji. Kao što sam i prethodno pomenuo, ove stvari se mogu promijeniti primarno edukacijom ključnih kadrova i naravno, nakon toga, digitalizacijom sektora za finansije. Na internetu postoji veliki broj softvera, od kojih su mnogi povoljni, a neki čak i besplatni, koji služe za tu svrhu. Naša agencija, za finansije koristi kombinaciju sljedećih softvera:

 11. U domaćem poslovnom okruženju primjećuje se kriza middle menadžmenta. Šta su uzroci, a šta moguća rješenja ovog problema?

Middle menadžment je vezivno tkivo između top menadžmenta, low menadžmenta, ako postoji u organizaciji, i proizvodnje. Kod nas je situacija je sledeća: imate lokalne preduzetnike koji obično rade u top menadžmentu, a koji nisu namjenski školovani za te pozicije, već su iskustvom ili sticajem okolnosti došli na te pozicije. Pored toga imate i uvezeni top menadžment koji je školovan na ozbiljnim stranim fakultetima i koji većinom zna kako se posao profesionalno obavlja. Sa druge strane, middle menadžment je u velikom broju firmi nestručan.

Veoma je malo dobrih stručnjaka u gotovo svim industrijama i granama privrede počev od turizma, ugostiteljstva, poljoprivrede, finansija, IT-a, marketinga i slično. Situacija nije puno bolja ni sa lokalnim top menažmentom. Većinom se taj posao svodi na operativni, a ne na razvojni menadžment. Uzroke i moguća rješenja sam već naveo u odgovorima na prethodna pitanja. Kontinuirana edukacija i znanje je rješenje za apsolutno sve probleme.

12. Aktivnosti Bild Studija koje sada želite da najavite.

Strategija i plan djelovanja naše agencije je da budemo 100% izvozna kompanija. Trenutno, aktivno radimo na sprovođenju tog plana, zajedno sa našim inostranim partnerima. Primarni cilj je da proširimo svoja djelovanja na tržišta Amerike i Sjeverne i Zapadne Evrope.

Što se tiče kadra, u oktobru očekujemo jedno veliko pojačanje u našem top menažmentu. Svjesni smo da ako mislimo da djelujemo regionalno i globalno, naš middle i top menažment treba značajno da se poboljšaju, i aktivno radimo na tome.

U saradnji sa Univerzitetom Donja Gorica dobili smo IPA projekat povodom stručne prakse za moderne profesije, koja ima za cilj da obuči najbolje studente koji su za njih zainteresovani. Nakon završetka stručne prakse, kao i do sad, vrlo je vjerovatno da ćemo dio praktikanata zaposliti kod nas ili kod naših lokalnih partnera. U prethodna 3 mjeseca našu praksu su, pored lokalnih studenata, pohađali i studenti iz Turske i Velike Britanije, a od oktobra očekujemo jednog studenta iz Argentine.

U septembru, Bild Studio će podržati realizaciju projekta “Kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika i instruktora u stručnom obrazovanju u Crnoj Gori”, koji realizuje Ministarstvo prosvjete Crne Gore u saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje i Privrednom komorom, kroz organizovanje dvonedjeljne obuke za razvoj veb sajtova za dva nastavnika/ce iz srednje elektrotehničke škole “Vaso Aligrudić” u Podgorici.

Paralelno sa svim pomenutim aktivnostima, aktivno tražimo investitora za par softverskih proizvoda koje smo počeli da razvijamo.

To su samo neke od aktivnosti koje su sada u fokusu. U Bild Studiju se mnogo toga dešava na dnevnom nivou, pa bi bilo nezahvalno da te aktivnosti nabrajam.

Izvor: Dnevne novine

Check Also

Lučić: Cilj nam je da se širimo na nova tržišta, kao što su Sjeverna Makedonija, Njemačka i Švajcarska

Vladimir Lučić, generalni direktor Telekoma Srbija, učestvovao je na Regionalnoj konferenciji o trendovima u telekomunikacijama …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *