Čak pet dana ranije nego prošle godine, čovječanstvo će do 8. avgusta potrošiti proračun prirodnih resursa za cijelu godinu.
To je poručila međunarodna istraživačka organizacija Mreža za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network), koja pokušava da promijeni način kako svijet upravlja prirodnim resursima i kako reaguje na klimatske promjene.
Dan ekološkog duga koji ove godine dolazi već 8. avgusta, označava datum kada ljudska godišnja potrošnja prirodnih resursa prekorači ono što Zemlja može obnoviti u jednoj godini. To se događa zato što u atmosferu emitujemo više ugljen dioksida nego što ga naši okeani i šume mogu apsorbovati, iscrpljujemo zalihe ribe i siječemo šume brže nego što se one mogu reprodukovati i ponovo izrasti. Upravo je to ono što WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode koja je partner Global Footprint Networka, nastoji da spriječi sprovođenjem svojim projekata zaštite rijeka, šuma i mora, kao i pozivajući kupce da biraju održive proizvode iz ribarstva.
Emisije ugljika najbrže su rastući faktor prekomjerne potrošnje i ugljenički otisak čovječanstva sada čini 60% potražnje čovječanstva od prirode, što zovemo ekološki otisak. Ako želimo postići zadate ciljeve klimatskog sporazuma, kojeg je 2015. u Parizu usvojilo gotovo 200 zemalja, emisije ugljen dioksida moraće postupno pasti blizu nule do 2050. To zahtijeva novi, odnosno drukčiji način života na našoj planeti.
“Takav način života nosi brojne prednosti, a kako bi ga postigli, biće potrebno mnogo truda“, rekao je Mathis Wackernagel, suosnivač i izvršni direktor Global Footprint Networka. „Dobra vijest je da je s trenutnom tehnologijom to ipak moguće i da je dugoročno finansijski povoljno, s velikim koristima koje premašuju troškove. To će potaknuti rastuće sektore poput obnovljivih izvora energije, a smanjiti rizike i troškove povezane s uticajem klimatskih promjena na neadekvatnu infrastrukturu. Jedino što nam je za to još potrebno je više političke volje“, istaknuo je Wackernagel.
Najviši ekološki otisak u našem regionu ima Slovenija, čak 5,8 gha. Slijedi je Hrvatska sa 3,9 gha, te Bosna i Hercegovina sa 3,1 gha. Najmanji otisak ima Srbija – 2,8 gha. Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planete, sve zemlje našeg regiona žive izvan mogućnosti svojih prirodnih resursa. Najnoviji Izvještaj o stanju planeta biće objavljen 27. oktobra ove godine.
Poslovni.hr
