Kamate na keš i refinansirajuće kredite pale su za trećinu u odnosu na prije dvije godine, sa 20 na ispod šest procenata, u pojedinim bankama čak i na nulu. U želji da opstanu među konkurencijom od 30 banaka, a u situaciji kada građani beže od novih zaduženja, klijentima sve češće nude mogućnosti koje su doskora bile nezamislive.
Prosječne kamate na keš i refinansirajuće kredite kreću se oko šest odsto godišnje. Pojedine, manje banke, ovakve pozajmice nude čak i po nultoj kamati uz mjesečni trošak održavanja od svega 300 dinara. Sve više banaka nudi i stambene kredite s najnižim kamatama dosad. One tokom prvih pet godina iznose ispod tri odsto godišnje, a potom se penju na 3,3 odsto, što je upola niža kamata nego pre 2014.
– Bankari često metaforično kažu da su kamate sve bliže smaku svijeta. Prije samo dvije godine uzimali smo keš kredite po kamati od čak 21 odsto, a refinansirajuće po cijeni i do 23 odsto. Danas su banke prinuđene da obaraju kamate na ovakve zajmove i ispod šest, sedam odsto. Razloga je nekoliko – od toga da žele sve veći broj klijenata u svojim ekspoziturama, preko cilja da imaju bolje bilanse, do toga da se širenjem poslovanja zapravo bolje pozicioniraju za uspješniju prodaju – kažu u jednoj banci.
Oni navode da ovakvim potezima najčešće pribjegavaju manje banke koje drže ispod tri odsto domaćeg tržišta.
Računica pokazuje da se za keš kredit od 200.000 dinara po prosječnoj kamati od oko sedam odsto banci na kraju vraća 232.000 dinara. U odnosu na 2014, to je upola jeftinije. Za kredit od 100.000 dinara na godinu dana po kamati od nula odsto, ukupan trošak (koji se odnosi na održavanje kredita) je 3.600 dinara. Uslov za ovakav zajam je da tekući račun prebacite u ovu banku, što košta oko hiljadu dinara, koliko iznose troškovi zatvaranja računa u prethodnoj banci.
Ekonomisti podsjećaju da bankari imaju sve više razloga da obaraju kamate u dinarima. NBS je spustila referentnu kamatu sa 10,5 odsto u 2012. na 4,5 odsto.
– NBS jeste napravila prostor za jeftinije dinarske kredite, ali o cijeni kredita odlučuju banke. Dugo smo imali visoku referentnu kamatu i skupe kredite u dinarima – ocijenio je ekonomista Zoran Grubišić.
Foto-robot dužnika
Bankari tvrde da prosječan korisnik refinansirajućeg kredita mjesečno zarađuje oko 50.000 dinara kao i da banci već duguje 150 eura. On sada od banke u proseku traži novih 5.000 eura koje namjerava da vraća do 2020.
Finansijski portal Kamatica
