Nije neophodno da budete psiholog kako biste uočili da se ljudi međusobno veoma razlikuju. Neke stvari su nam zajedničke, ali još je više onih po kojima smo različiti, a to se prevashodno odnosi na osobine ličnosti.
Zaposleni u svoje radno okruženje „donose“ svoje osobine, a odabir onih zaposlenih koji bi se i po svojim osobinama uklopili u propisana radna mjesta preduslov je uspješnog i efikasnog obavljanja posla.
Ako ličnost shvatimo kao integrisanu strukturu koju čine određene osobine, onda možemo reći da su osobine ličnosti relativno trajne dispozicije koje određuju ponašanje neke osobe. To ne znači da će se ličnosti sa istim ili sličnim osobinama ponašati na isti način; to je zato što na ponašanje utiču i brojni drugi faktori, kao što su opšte i specifične intelektualne sposobnosti, motivi, emocije, vrijednosti, želje, ciljevi, usvojene norme ponašanja i tome slično.
Najčešći model osobina ličnosti koji se koristi u psihologiji jeste takozvani „Velikih pet“ (Big Five). Ovaj petofaktorski model, kako mu i sam naziv sugeriše, opisuje pet osobina ličnosti, a to su ekstraverzija, otvorenost ka iskustvu, savjesnost, prijatnost i emocionalna stabilnost.
Pri selekciji za neko radno mjesto, često se primjenjuje i neki od testova ličnosti, a mi ćemo se ovdje osvrnuti na to kako bi se koja osobina mogla uklapati sa određenim radnim mjestima.
Treba imati na umu da svi mi posjedujemo ove osobine, samo je pitanje u kojoj mjeri i koliko je koja dominantna u ponašanju. Naravno, važno je u obzir uzimati i način na koji su ove osobine ukombinovane.
1. Ekstraverzija – Osobina za koju ste već sasvim sigurno čuli, odnosi se na to koliko je neko udoban u kontaktu sa ljudima, kakve su njegove ili njene socijalne vještine, koliko je energičan i koliko ga stimuliše prisustvo i saradnja sa drugim ljudima. Ove osobe često su otvorene, druželjubive, a veoma visok izmjeren rezultat na ovoj osobini može da ukazuje na preveliku potrebu za pažnjom.
Niska ekstraverzija odnosi se na ljude koji su „samotnjaci“, to jest nije im potrebno prisustvo drugih da bi funkcionisali na svom optimumu (ili čak suprotno – prisustvo drugih im crpi energiju i ne mogu da se dovoljno fokusiraju). Takve osobe mogu biti i rezervisane u ponašanju i u kontaktu sa drugima.
Ako tražite prodavce, lidere timova, menadžere koji će neminovno sarađivati sa drugim ljudima kao što su menadžeri ljudskih resursa ili PR menadžeri, onda je visoka ekstraverzija poželjna. Naravno, to ne mora biti pravilnost. S druge strane, ako tražite nekoga čija priroda posla je takva da može funkcionisati samostalno, onda je nizak rezultat sasvim pogodan.
2. Otvorenost ka iskustvu – Ovu osobinu odlikuje sklonost ka promjenama, neobičnim idejama, istraživanju nepoznatog, uživanju u umjetnosti i tome slično. Odnosi se na stepen intelektualne radoznalosti i kreativnosti koju neka osoba posjeduje. Visok izmjeren rezultat na ovoj osobini opisuje osobu koja je nezavisna, kreativna, maštovita, koja ne voli rutinu i koja nastoji da se samoostvari.
Njena „tamna strana“ je što ponekad iz vida može izgubiti cilj i fokus, a može biti i nestalna i nepredvidiva. Sa druge strane, nizak rezultat može ukazivati na osobu koja je sklona rutini, oprezna, pragmatična, ali može biti i sklona dogmatičnim stavovima i uvjerenjima.
Ako tražite člana tima koji će doprinositi svojim idejama, tražiti rješenja koja su inventivna i nesvakidašnja, onda je visok rezultat na ovoj osobini odlična predispozicija. Međutim, ako vam je važno da se posao obavlja po već utvrđenim šablonima, nizak skor je ono što tražite.
3. Savjesnost – Visok rezultat na ovoj osobini ukazuje na osobu koja je organizovana, samo-disciplinovana, poštuje dogovore, rokove i uspostavljena pravila i bolje se snalazi u planiranim aktivnostima nego u spontano nastalim. Visoka savjesnost može lako „otići“ u ekstrem, u formi rigidnosti, prevelike strogosti ili opsesivnosti.
Nizak rezultat opisuje osobu koja je u ponašanju spontana, fleksibilna, neposredna, ali isto tako može biti nepouzdana.
Visoka savjesnost je nešto što tražite kod menadžera i ljudi koji su na istaknutijim i za funkcionisanje firme važnim pozicijama, dok nešto niža može dobro da služi prodavce i sve one za koje je važno da budu fleksibilni i spontani. No, preniska savjesnost za bilo koju poziciju može da predstavlja „deal breaker“.
4. Prijatnost – Ovo je osobina koja govori o nečijoj spremnosti da sarađuje sa drugima, o saosjećajnosti i načinu na koji se pristupa drugim ljudima. Spram nje stoje sumnjičave osobe ili one koje su sklone ulaženju u konflikte.
Visok rezultat na ovoj osobini govori o nečijoj povjerljivosti spram drugih, o spremnosti da pomaže; ona je u komunikaciji prijatna i srdačna. Međutim, visok (ekstreman) rezultat može ukazivati na spremnost da se povinuje tuđim pravilima (submisivnost) ili na naivnost.
Ovo je još jedna osobina koja je generalno poželjna, naročito onda kada uključuje neposredan kontakt sa ljudima. Posebno je važna za menadžere, prodavce, odnosno sve one kojima efikasnost i uspješnost u obavljanju posla zavisi od toga kakve kontakte sa ljudima ostvaruju.
5. Emocionalna stabilnost – Visok rezultat na ovoj osobini opisuje osobu koja je u stanju da se sa lakoćom nosi sa negativnim emocijama. Ona govori o nečijoj emocionalnoj stabilnosti i tome koliko je u stanju da se nosi sa svojim naglim, impulsivnim reakcijama. Osobe sa istaknutom emocionalnom stabilnošću doživljavamo kao pouzdane, smirene i odlične za upravljanje kriznim momentima i situacijama.
Niski skorovi – ili neuroticizam – opisuju suprotnost, to jest osobu koja je sklona neposrednom izražavanju emocija koje nisu prijatne. Ona lako plane, sklona je iskazivanju ljutnje, straha, tuge i slično.
Emocionalna stabilnost važna je kod menadžera, a posebno kod onih na koje se računa onda kada se dese nepredviđene okolnosti. Takođe je vrlo važna za neposredan kontakt sa ljudima.
Kombinacije ovih osobina takođe su vrlo dragocjen izvor informacija o nekome. Na primjer, idealnog prodavca mogli bismo opisati kao ekstrovertnu osobu koja je umjereno sklona otvorenosti ka novim iskustvima, emocionalno je stabilna i savjesna i prijatna. Međutim, ako tražite, na primjer, programera za kog vam je najvažnije da li vlada određenim programskim jezicima i kako rješava izvjesne probleme, onda nema potrebe insistirati na visokoj ekstraverziji ili prijatnosti, koliko na određenom stepenu otvorenosti ka iskustvu i savjesnosti.
Autor: Ina Borenović, Mojafirma.rs
