Uprave Deutsche Banka, Barclaysa i UBS-a zaključile su da se moraju riješiti nekoliko desetina hiljada svojih klijenata. Ove tri velike bankarske institucije odlučile su da zatvore račune svojih između 20.000 i 35.000 klijenata, otvorenih za obavljanje korporativnih ili investicionih i finansijskih operacija.
Najveće svjetske banke postaje sve agresivnije u zatvaranju računa, i to zato što korisnike tih računa smatraju odviše riskantnim prema regulativi o sprečavanju pranja novca ili naprosto zato što im se ti klijenti jednostavno više ne isplate, piše Financial Times.
Banke pod pritiskom zbog Panama Papers
Restrukturiranje operativnog poslovanja banaka djelimično je rezultat velikog pada profita u prvom dijelu godine prvenstveno zbog loše situacije na tržištima kapitala u prvom kvartalu. No djelimično je pokrenut i zbog toga što su se vodeće bankarske institucije našle pod velikim pritiskom nakon izbijanja skandala s Panama Papers, najvećim curenjem podataka o offshore poslovanju u istoriji, koje je razotkrilo u kojoj su mjeri banke učestvovale u offshore operacijama Mossack Fonsece, pravne firme u centru skandala.
Cameron, čije se ime takođe pojavilo u Panama Papersima, prošle je nedjelje najavio da će offshore shell kompanije i drugi pravni subjekti koje kupuju ili već posjeduju imovinu u Britaniji ili učestvuju u tenderima javne nabave morati učiniti dostupnima podatke o svojim stvarnim vlasnicima.
Antikorupcijski summit u Londonu
Oko 20-ak zemalja koje su učestvovale u summitu obvezalo se na donošenje strože regulative za pojednostavljivanje postupka zapljene imovine za koju se ustanovi da je stečena prljavim novcem.
Na summitu su učestvovali i američki državni sekretar John Kerry, direktorica MMF-a Christine Lagarde i predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim, a cilj summita je potpisivanje prve svjetske deklaracije o korupciji, no tek treba vidjeti kakav će biti stvarni uticaj donesenih smjernica.
Banke, a to se posebno odnosi na evropske banke, našle su se pod pojačanim pritiskom regulatornih tijela nakon izbijanja skandala s Panama Papers. Reuters prenosi izvještaj Evropske komisije u kojem stoji kako je skandal Panama Papers pokazao u kojoj mjeri određeni evropski finansijski posrednici i ostali pruzaoci finansijskih usluga aktivno pomažu svojim klijentima u skrivanju novca na offshore računima.
Pod pritiskom regulatora nije samo navedeni trojac. Britansko regulatorno tijelo još je u aprilu poslalo zahtjeve u 20-ak banaka i drugih finansijskih institucija tražeći podatke o eventulanoj povezanosti s operacijama otkrivenima u Panama Papers. Prema podacima Internacionalnog konzorcijuma za istraživačko novinarstvo (ICIJ), najveća britanska banka HSBC sarađivala je s Mossack Fonsecom na otvaranju čak 2300 shell kompanija.
Podružnice švacarskih banaka, uključujući i UBS i Credit Suisse, takođe se spominju u dokumentima kao jedne od glavnih banka koje su tražile otvaranje offshore kompanija za svoje klijente.
Prema ICIJ-u, više od 500 banaka je s Mossac Fonsecom registrovalo više od 15.600 shell kompanija, a osim HSBC-a, na listi prednjače upravo UBS i Cred Suisse od kojih je svaka otvorila po oko 1100 offshore kompanija. Mnoge od njih, sumnja se, otvorene su s namjerom izbjegavanja plaćanja poreznih obveza ili pranja novca.
Telegram
