Nedjeljna škola berze: Instrumenti tržišta kapitala – Obveznice

Prošle nedjelje smo počeli priču o instrumentima tržišta kapitala. Ove nedjelje, u fokusu je druga velika grupa instrumenata – instrumenti duga. Suštinu ćemo pokušati da objasnimo kroz obveznice kao najreprezentativnije hartije iz ove grupe.

U našoj teoriji često primjećujemo da cijeli univerzum hartija od vrijednosti instrumenata duga nosi naziv obveznice. Iako možda nije najpreciznije sa terminološkog i metodološkog aspekta, takva pojava je razumljiva iz razloga što su naša regionalna tržišta nedovoljno razvijena da bismo mogli na praktično  razumljiv način napraviti razliku (koja je često minimalna) između: nota, bondova, debentura, zapisa, certifikata i slično.

Obveznice su hartije od vrijednosti koje emitentu (izdavaocu) daju mogućnost da na tržištu zadovolji svoje kreditne potrebe u cilju finansiranja poslovanja, a njenom imaocu (investitoru) obezbjeđuju isplatu kamate i glavnice po unaprijed poznatim uslovima i predviđenom rasporedu. Ovi instrumenti u samom imenu nose svoju formalno pravnu definiciju, tj. suština obveznice sa stanovništva prava je da ona stvara obavezu emitenta prema investitoru. Samom transakcijom se na neki način sklapa određena vrsta kreditnog ugovora, u kojoj se emitent pojavljuje kao korisnik kredita, a investitor kao kreditor.

Sa stanovništva emitenta, prednost ovog načina finansiranja u odnosu na finansiranje emisijom vlasničkih instrumenata je ta što se emisijom obveznica ne mijenja vlasnička struktura u kompaniji.  Za razliku od akcija koje ulaze u stavku kapitala, u firmama obveznice predstavljaju obavezu firme, pa u slučaju naplate prilikom stečaja, vlasnici obveznica imaju prvenstvo naplate u odnosu na vlasnike akcija. Postoje i bitne razlike između prinosa na obveznice i prinosa na akcije, odnosno, kamata kod obveznica predstavlja ugovornu obavezu emitenta, dok dividenda ne predstavlja pravnu obavezu sve dok skupština akcionara društva zvanično i ne objavi odluku o isplati iste. Takođe, kamata je unaprijed poznata, dok iznos dividende koji će biti isplaćen zavisi od ostvarenog poslovnog rezultata.

Prve istorijske podatke o obveznicama možemo naći čak u srednjem vijeku. Vlasti Mletačke republike, zabrinute što je rat sve više iscrpljivao državnu blagajnu, 1171. godine uzele su veliku pozajmicu od građanstva. Iako su građani u početku imali sumnje prema ovom konceptu, instrumenti koji su tada nosili naziv prestiti, vremenom su postali cijenjeni i njima se lako trgovalo. Pojava i promet obveznica bila je i inicijalni razlog za formiranje nekih institucija koje će biti nosioci razvoja cijelokupnih finansija kao grane ekonomije. U Britaniji je neuspješna emisija obveznica emitovanih 1693. godine bila jedan od razloga za osnivanje Bank of England, jer je zamisao bila da ta banka otkupljuje državne obveznice da bi povećala njihovu likvidnost. Nastanak i razvoj Njujorške berze bio je u velikoj mjeri uslovljen sve većom emisijom i trgovinom obveznicama, emitovanim radi finansiranja revolucionarnih ratova.

Danas je važnost obveznica i cjelokupnog tržišta novca velika, ali postoji razlika u važnosti istog u zavisnosti od privrednog sistema. Ovaj vid finansiranja je najviše razvijen u finansijskom sistemu SAD-a, gdje se skoro 70 posto potreba za „kreditima“ zadovoljava upravo emisijom obveznica i drugih instrumenata duga. Evropsku ekonomiju još uvijek karakteriše visoka bankocentričnost, pa su još uvijek krediti komercijalnih banaka glavni izvor finansiranja. Kod nas je ovo tržište, kao i svijest u privredi o mogućnosti finansiranja potreba na ovaj način, nažalost još uvijek na nižem nivou od optimalnog. S tim u vezi, nove emisije i sekundarna trgovina obveznicama je polje u kojem naše tržište može naći perspektivu rasta.

U sljedećem tekstu ćemo govoriti o podjeli, pojedinim tipovima obveznica, kao i o obveznicama koje su trenutno dostupne na Montenegroberzi.

 

Check Also

Kompanija Carine potpisala ugovor sa Iberostarom: Pozitivne implikacije po turizam Crne Gore (video)

Kompanija “Carine”, potpisala je ugovor sa španskim turoperatorom “Iberostar”. Ta saradnja, kako je ocijenio vlasnik …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *