Finansijski sistem Crne Gore stabilan

Savjet za finansijsku stabilnost ocijenio je na sjednici da je finansijski sitem Crne Gore stabilan, a nivo sistemskog rizika umjeren, a takođe je zaključeno da se mora voditi održiva ekonomska politika, koja se temelji na širenju rasta i oporavku privrede, kako bi se smanjili pritisci i ranjivosti koje mogu proisteći iz fiskalnog sektora.

Na sjednici je razmatran Izvještaj o radu Savjeta za 2015. godinu i Izvještaj FSAP misije MMF-a sa akcionim planom za implementaciju preporuka, a konstatovano je da je potrebno podsticati nove investicije i otvaranje potencijala rasta privrede kroz povećanje tekuće privredne aktivnosti i konkurentnosti.

Savjet je istakao da bi se na ovaj način povećala zaposlenost, kapital efikasno koristio, a rizici i ranjivosti sistema smanjile.

Povećanjem privredne aktivnosti i širenjem osnove privrednog rasta bi se obezbijedilo servisiranje postojećeg duga, privatnog i javnog, i ostvarila osnova za novi rast. Kratkoročno i srednjeročno, doprinos ostvarenju ovih ekonomskih ciljeva se može postići ubrzanom realizacijom planiranih i započetih projekata u prioritetnim granama privrede: turizmu, energetici, poljoprivredi i industriji. Takođe, snažniji uticaj na rast će imati i investicije u javnom sektoru, koje će kroz uticaj na ukupnu potrošnju i zaposlenost pozitivno uticati na sve komponente rasta. Neophodno je nastaviti sa konsolidacijom tekuće potrošnje, dominantno na rashodnoj strani i efikasnim sprovođenjem strukutrnih reformi u fiskalnom sektoru, kako bi se uticalo na stabilnost u tom sektoru. Na ovakav način, jačanjem realnog sektora i snaženjem održivosti privrednog rasta, obezbijediće se finansijska, odnosno makroekonomska stabilnost“, navode u Savjetu.

Prema njihovim ocjenama, ključni izazovi u domenu stabilnosti sistema odnose se na obezbjeđenje dvije komponente: političke stabilnosti i visoke stope ekonomskog rasta.

Takođe, u domenu finansijske stabilnosti, očuvanje fiskalne stabilnosti, održivosti ove politike i upravljanje javnim dugom su prioriteti u narednom periodu. U realnom sektoru, ključni izazovi su nizak stepen konkurentnosti i diverzifikovanosti, i kao rezultat toga, visok nivo deficita tekućeg računa platnog bilansa, kao i još uvijek izražena nelikvidnost privrede. U finansijskom sistemu i dalje ostaju kao ključni izazovi smanjenje kamatnih stopa i nastavak tendencije opadanja loših kredita“, konstatovano je na sjednici.

Check Also

Švedska očekuje pad BDP-a od 7 posto

Švedska ekonomija je na putu da zabilježi pad za sedam posto ove godine, što je …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *