Od 1. januara 2016. godine ruske kompanije neće moći da zapošljavaju državljane Turske i biće ukinut bezvizni režim između ovih dviju zemalja. Štaviše, u dogledno vrijeme ruske vlasti će zabraniti angažovanje turskih podizvođača u realizaciji državnih poslova, s tim što Vlada RF tek treba da odluči kojih će se privrednih grana ticati ova zabrana.
Prema službenim podacima Zavoda za statistiku Ruske Federacije („Rosstat“), Turska je peti po veličini trgovinski partner Rusije. Promet robe između ovih dviju zemalja tokom 2014. godine iznosio je 31 milijardu dolara, a za devet mjeseci 2015. godine 18,1 milijardu dolara. Pri tome Rusija uglavnom prodaje robu Turskoj i daleko manje dobiva od nje. Tokom 2015. godine u Rusiju je uvezeno turske robe vrijedne nešto više od 3 milijarde dolara. Očekuje se da će ukupna količina prometa robe za 2015. godinu biti negdje oko 23-25 milijardi dolara, s tim što se veći dio te vrijednosti, negdje oko 20 milijardi dolara, odnosi na ruski izvoz, dok je vrijednost uvoza svega 4-5 milijardi dolara, kaže Aleksandar Knobelj, direktor Centra za proučavanje međunarodne trgovine Ruske akademije za narodnu privredu i državnu administraciju.
Iz Rusije se u Tursku najviše izvoze žito i gas, i za te proizvode se zasada ne planiraju nikakva ograničenja. Ruski plinski gigant „Gazprom“ je 2014. godine isporučio Turskoj 27,3 milijarde kubnih metara gasa. Po uvozu ruskog gasa Turska je na drugom mjestu, odmah iza Njemačke. S druge strane, za deset mjeseci 2015. godine Turska je izvezla u Rusiju robu vrijednu milijardu dolara. Najviše je izvezeno paradajza i agruma. Ove dvije vrste robe čine polovinu turskog izvoza u Rusiju. Prema mišljenju Aleksandra Knobelja, teško da će Rusija ograničiti uvoz povrća uoči novogodišnjih praznika. Po njegovim riječima umjesto toga će najvjerovatnije biti pooštrena sanitarna kontrola.
Druge velike stavke turskog izvoza u Rusiju su tkanine i tekstil. Mnogi ruski trgovci odjeće i obuće naručuju proizvodnju svoje robe u turskim fabrikama. Prema podacima ruskog Zavoda za statistiku, za devet mjeseci 2015. godine iz Turske je u Rusiju uvezeno tkanina i proizvoda od tekstila u vrijednosti od gotovo 514 miliona dolara, i obuće u vrijednosti oko 48 miliona dolara. Ukoliko budu uvedene sankcije u ovom sektoru, turska roba će moći da uvozi u Rusiju preko Bjelorusije, pretpostavlja generalna direktorica kompanije „Marketolog“ Olga Žiljcova.
Zbog uvođenja ruskih sankcija nije isključena mogućnost da rusko tržište napuste turske građevinske firme. „U segmentu nekretnina, prije svega komercijalnih nekretnina, angažovano je dosta turskih kompanija i ne isključujemo mogućnost da jedan dio tih kompanija odustane od realizacije velikih projekata u našoj zemlji. Sada je poljuljano povjerenje u njih kao partnere“, izjavio je za agenciju RBK ministar građevinarstva Rusije Mihail Menj.
Sve u svemu, prema riječima stručnjaka, teško da će se promet robe između dviju zemalja smanjiti više od 50%. „Ne mislim da će tokom 2016. godine promet robe biti smanjen čak ni za 50%“, smatra Aleksandar Knobelj. Doduše, prema njegovim riječima, najveći gubici mogu nastati od nerealizovanja budućih projekata. Kako je ranije izjavio predsjednik Turske Recep Erdoğan, do 2020. godine promet robe s Rusijom mogao bi dostići 100 milijardi dolara. Takve procjene su se u velikoj mjeri temeljile na mogućnosti realizacije velikih međudržavnih projekata kao što su gasovod „Turski tok“ i nuklearna elektrana Akuju, od kojih će se u sadašnjoj situaciji najvjerovatnije odustati, dodaje Knobelj.
Izvor: Poslovni puls
