Stiže treći krizni talas

Dodajte komentar

Nakon krize na tržištu nekretnina u SAD i evropske dužničke krize, globalnoj ekonomiji prijeti treći nastavak dužničke krize, koji će zahvatiti dio zemalja u razvoju, piše britanski poslovni list ,,Ekonomist“.Prošlo je gotovo 10 godina otkako je pukao balon na američkom tržištu nekretnina i šest godina otkako je insolventnost Grčke izazvala evropsku dužničku krizu. Treći nastavak dužničke hronike upravo se razotkriva, ovoga puta u zemljama u razvoju, piše ,,Ekonomist“ u tekstu pod naslovom „Beskrajna priča“.

U prvu grupu ugroženih ulaze zemlje u kojima će nakon kreditnog buma uslijediti duži mamurluk, ali ne i infarkt. U toj su grupi Južna Koreja, Singapur, kao i Kina. Te zemlje imaju i dalje snažno oružje za zaštitu od odlivanja kapitala, kao i velik višak na tekućem računu. Vlasti u tim zemljama imaju sredstva za pomaganje prezaduženima i ne pokazuju volju da dopuste njihov bankrot.

Sakrivanje problema ispod tepiha neće previše pomoći. Kompanije koje bi trebale propasti vršiće pritisak na bilanse banaka, kao i preveliki kapaciteti u određenim sektorima. Sve to usporiće rast ekonomije, ali ne bi trebalo doći do značajnije krize navodi ,,Ekonomist“.

U drugu grupu ulaze rizičnije zemlje koje nemaju ista sredstva za podršku prezaduženim kompanijama i nemaju snažniju odbranu od odlivanja kapitala, a od većih ekonomija tu ulaze Brazil i Turska, koje imaju deficite na tekućem računu i velike dugove u stranoj valuti.

Treća grupa, u kojoj su među ostalim Indija, Argentina i Rusija, obuhvata zemlje u razvoju koje će ili izbjeći ozbiljnije probleme ili su ih već prošle.

Ako se zanemare neke svijetle tačke, sve ostalo najavljuje još jednu blijedu godinu za globalnu ekonomiju. MMF, doduše, očekuje iduće godine ubrzanje rasta ekonomija u razvoju, no lekcije iz prošlih dužničkih ciklusa sugerišu da je vjerovatnije usporavanje rasta, piše ,,Ekonomist“. Evropska otvorena ekonomija najviše je izložena slabljenju potražnje u zemljama u razvoju, zbog čega se očekuje dalje labavljenje monetarne politike Evropske centralne banke. No, dilema američkih vlasti oko politike više je akutna. Razlika između monetarne politike SAD-a i ostatka svijeta izvršiće pritisak na jačanje dolara, što će naštetiti američkim izvoznicima i njihovim zaradama. A talasi kapitala mogli bi ponovno potražiti američke potrošače, koji su skloni zaduživanju. U tom slučaju, svjetske dužničke krize mogle bi završiti upravo tamo odakle su i krenule zaključuje ,,Ekonomist“.

Izvor: Pobjeda

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *