Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma je nadležnim organima podnijela osam inicijativa za šest poslovnih banaka kod kojih su postojale indicije da nisu postupali u skladu sa odredbama Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Loše radili
Uprava, na čijem je čelu Vesko Lekić, u posljednjem periodu je pojačala monitoring nad radom poslovnih banaka.
– Analize Uprave izvršene na osnovu brojnih inputa dobijenih u dijelu njene nadležnosti su ukazale na potrebu za preduzimanjem pojačanih mjera nad radom banaka u smislu primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kao i nad postupanjem odgovornih lica u bankama u određenim slučajevima kada može doći do propusta u preduzimanju propisanih mjera, saopšteno je iz Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
Uprava je u određenom broju slučajeva, na osnovu raspoloživih podataka, utvrdila da nisu preduzete potrebne radnje i provjere od strane banaka što, kako kažu, upućuje na nedovoljno kvalitetan rad i na propuštanje izvršenja zakonskih obaveza, što nosi moguće ozbiljne konsekvence.
– U vezi s tim, u Upravi se preduzimaju procesne radnje na osnovu kojih se obavještavaju nadležni državni organi, u saradnji sa kojima određuje dalje postupanje po ovim predmetima shodno nadležnostima pojedinih organa, navode u Upravi za sprečavanje pranja novca.
Sankcije neizbježne
Kako saznaje Informer CG, banke protiv kojih su podnijete inicijative od strane Uprave za sprječavanje pranja novca nisu prijavile sumnjive transakcije, na šta ih obavezuje Zakon.
– Banke su dužne da prijave sumnjive transakcije, odnosno njena služba koja se bavi domaćim i stranim platnim prometom u skladu sa zakonom mora da detektuje sumnjivu transakciju, zatim da je prijavi ovlašćenom licu za sprječavanje pranja novca u banci. Po zakonu, banka mora da ima ovlašćeno lice i zamjenika, koji su zaduženi za poslove sprječavanja pranja novca. Nakon toga, kada banka to prijavi, banka sa sebe skida odgovornost, jer je obavila posao, informisala je nadležni državni organ i nakon toga Uprava preduzima dalje korake, prijavljuje tužilaštvu, ističe izvor Informera CG.
Poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Jelić za Informer CG ističe da treba ispitati zašto banke nisu prijavljivale sumnjive transakcije i da banke koje su kršile Zakon treba da snose posledice.
– Svaka banka dužna je da prijavi sumnjive transakcije koje se kreću iznad 15.000 evra, koje posle podliježu provjerama kod Uprave za sprječavanje pranja novca. Ukoliko se dokaže da banke nisu poštovale taj zakon, Uprava za sprječavanje pranja novca sa Centralnom bankom treba da pokrene određene postupke kako bi se pokazalo da li je bilo kršenja zakona u tom dijelu koji se tiče sprječavanja pranja novca i upotrebe tog novca za određene nezakonite transakcije, jasan je on.
Jelić ističe da je prvo na udaru ovlašćeno lice za sprječavanje pranja novca, a samim tim, ukoliko se uspostavi njegova krivica, menadžment banke treba da podnese prijavu protiv tog lica.
Svakako, mimo ovih lica, odgovorne su i banke što nisu sprovele te procedure u okviru zakonskih rješenja. Postoje novčane i kaznene sankcije kazao je poslanik DPS.
