Javni izvršitelji blokiraju račune, a ne javljaju

Dodajte komentar

Ministarstvo pravde predložilo je da se u Program rada Vlade za narednu godinu uvrsti prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim izvršiteljima, kako bi se unaprijedio zakonodavni okvir u ovoj oblasti.

Iz ovog resora je Vikend novinama saopšteno da je već pripremljen i predlog nove uredbe o tarifi javnih izvršitelja koja je u proceduri za donošenje.

U Ministarstvu ističu da je Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju jasno propisano da se izvršenje na zaradi i penziji, kao i naknadi umjesto zarade “može odrediti i sprovesti do iznosa od jedne polovine tih primanja. Na minimaloj zaradi koju izvršni dužnik prima u skladu sa zakonom izvršenje se može sprovesti do iznosa od jedne trećine te zarade”.

U kom će pravcu ići izmjene postojećeg propisa pokazaće vrijeme. Za godinu i po dana od kada postoje i rade javni izvršitelji, prema informacijama Vikend novina, nezadovoljni građani podnijeli su više stotina primjedbi kako sudu, tako i nadležnoj komori, ukazujuću na niz nepravilnosti u njihovim postupanjima.

Zamjera im se da znaju i da prekorače ovlašćenja, da uvijek ne obavijeste dužnika o nalogu za naplati duga, pa se građanima dešava da kada dođu da podignu platu ili penziju saznaju da su blokirani i da su im sredstva skinuta sa računa.

Zato ne čudi što mnogi građani javne izvršitelje doživljavaju kao “inkvizitore” koji bi im i “dušu uzeli” samo da naplate nečiji dug, pri čemu ni oni ne ostaju bez solidne nagrade za svoje usluge.

Na nejasnoće u Zakonu o javnim izvršiteljima i Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju ukazala je Advokatska komora Crne Gore, koja je još prije godinu Ustavnom sudu podnijela inicijativu za ispitivanje njihove ustavnosti.

Advokat Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Dragomir Ćalasan ocijenio je za Vikend novine da javni izvršitelji imaju veliki problem s obzirom na mali broj službenika, a veliki broj predmeta.

“Problem je što pojedini izvršitelji, upravo iz razloga koje sam naveo, rade na brzinu, da što prije završe posao i tako prave greške. Mada se većina javnih izvršitelja trudi da taj posao odradi savjesno, svjedoci smo da postoje i oni koji zloupotrebljavaju „rupe u zakonu” i u dogovoru sa velikim firmama i nekim advokatskim kancelarijama svjesno krše zakon. Takođe smatram da za godinu i po javni izvršitelji nijesu mogli dovoljno da nauče posao kako bi mogli pošteno i odgovorno da ga rade”, kaže Ćalasan.

On ističe da su skoro svakodnevne situacije da se građanima zbog duga od nekoliko hiljada eura oduzima kuća ili druge vrijedne nekretnine, te da se javni izvršitelji rijetko kada odluče da naplatu obave oduzimanjem automobila ili stvari.

“Njihova praksa je da raspišu prodaju kuće koja na prvoj licitaciji košta 100.000 eura, kolika i jeste njena vrijednost. Na prvoj prodaji se niko ne javi, pa je već na drugoj prodaji njena vrijednost upola manja, odnosno 50.000. Ni tada se niko ne javi, pa onda kuću prodaju najčešće za iznos duga. Oni je kupe po toj cijeni, a ponekad je kasnije uspiju prodati po tržišnoj cijeni”, upozorava Ćalasan.

I advokat Mirko Mićunović upozorava da su sudovi “zatrpani” prigovorima na rad pojedinih javnih izvršitelja i da svakodnevno moraju ispravljati njihove greške i neznanje.

“I dalje se nalaze načini i modusi zloupotrebe zakonskih normi koje se tumače na način kako to odgovara pojedinim izvršiteljima. Građani imaju pravo žalbe, odnosno prigovora jedino kada dobiju rješenje, međutim, jedan dio izvršitelja to namjerno ne radi, čime lišavaju građane njihovog ustavnog prava, odnosno prava na pravni lijek žalbu” naveo je ovaj advokat.

Na nepravilnosti u radu javnih izvršitelja ukazala je i Građanska alijansa. Oni su istakli da je od aprila prošle godine, kada je uveden institut javnog izvršitelja, znatno poboljšana izvršnost presuda, ali da je uočeno i dosta nepravilnosti u njihovom radu.

Koordinator programa vladavine prava u GA Zoran Vujičić kazao je da se često dešava da se izvršni dužnik sa blokadom svog računa zbog namirenja potraživanja upozna tek kada mu računi budu blokirani, uprkos tome što je Zakon o izvršenju i obezbjeđenju jasan da se rješenje o izvršenju mora dostaviti izvršnom dužniku.

“Zbog neznanja i neupućenosti, izvršni dužnici često odmah izvršavaju nametnutu obavezu, koja je možda bez osnova, iako imaju mogućnost prigovora. Ovakavih primjera u posljednje vrijeme imamo sve više”, rekao je Vujičić.

On je objasnio da Zakon nalaže da se na rješenje o izvršenju, rješenje o odbacivanju, odnosno odbijanju predloga za izvršenje može izjaviti prigovor u roku od pet dana od dostavljanja rješenja.

Ministarstvo pravde nedavno je pokrenulo disciplinske postupke protiv tri javna izvršitelja Dejana Kekovića, Aleksandra Boškovića i Ljiljane Vladičić zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njihovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana na njihov rad.

Naime, podatak da je kod nekih izvršitelja koji u radu imaju najveći broj predmeta procenat uspješnosti izvršenja ispod deset odsto, što je znatno lošije nego što su sudovi imali, bio je sumnjiv za nadležne iz Ministarstva pravde, koji su odmah počeli istragu o tome. Zbog toga je ministar Zoran Pažin naložio nove kontrole kod izvršitelja koji imaju najveći broj pritužbi i kod kojih je utvrđen najveći broj nepravilnosti.

 Izvor: Vikend/Dnevne novine

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *