Podgorički model doživio potpuni fijasko

Iako u fazu za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje po podgoričkom modedu može da uđe oko 600 miliona eura, koje su banke klasifikovale u B i C kategorije, odnosno kredite sa čijom se otplatom kasni do 270 dana, taj model dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja, prema nezvaničnim informacijama, doživio je potpuni fijasko.Razlog za to je nezainteresovanost kako velikih dužnika, tako i banaka.

Na pitanja „Dana” koliko kompanija je do sada potpisalo sporazum o dobrovoljnom finansijskom restruktuiranju, kao i o kom iznosu restrukturiranih kredita se radi, iz Centralne banke su kazali da ne raspolažu tim podacima, dok iz Udruženja banaka nijesu odgovorili na postavljena pitanja.

Od ukupno 600 miliona, kako je nedavno u Privrednoj komori saopštila predstavnica Centralne banke Marijana Mitrović, u kategoriji B je 458,5 miliona eura, odnosno 19 odsto ukupnih kredita, a kategorija C čini 158,1 ili 6,6 odsto ukupnih kredita.

Vlasnik kompanije Cijevna komerc Danilo Petrović, čija komapnija je bila jedna od predloženih za podgorički model kazao je da nijesu sklapali nikakav dogovor sa bankama, te da uredno izvršavaju svoje obaveze.

Moji ljudi vode finansije, tako da ne znam da li je išta nuđeno od strane banka, rekao je on.

Za poslanika Nebojšu Medojevića (DF) fijasko podgoričkog modela bio je očekivan i podsjetio je da je upravo on ukazivao da se radi o neodrživom modelu i da se iskustva drugih zemalja ne mogu primjenjivati u Crnoj Gori.

Da li se radi o 600 miliona ili čitavoj milijardi, ako se uzmu dugovi tih tajkuna državi za poreze i bankama za kredite i dug prema dobavljačima i novac koji je iznijet vani, sigurno da se radi o najmanje milijardu eura, koji su na relaciji bankedržava-dobavljači i crnogorski tajkuni, rekao je on.

Po njegovim riječima, najveći dio nenaplativih kredita u Crnoj Gori u stvari je proizvod korupcije i kriminalnih ugovora između menadžmenta banke i režimskih tajkuna.

Ti krediti su i odobravani tajkunima, da se ne bi vratili, jer su banke uzimale slaba obezbjeđenja za te kredite, odnosno kolaterale, koji su po vrijednosti bili mnogo manji od odobrenih kredita, a za pojedine kreditne aranžmane banke nijesu ni uzimale kolateral, a za neke kredite su kao obezbjeđenje uzimale akcije, koje nijesu imale nikakvu vrijednost u tom trenutku rekao je on.

Po riječima Medojevića, problem nenaplativih kredita je krivičnopravna materija.

– Potrebno je napraviti temeljnu reviziju odnosa menadžmenta banaka i tajkuna, koji su u stvari dijelili taj novac, koji je često završavao vani, kazao je on.

On je podsjetio da je bio na prezentaciji gdje su nezavisni eksperti ocjenjivali finansijske mogućnosti i poslovne planove koje su napravile banke i dužnici i nijedan od tih projekata nije naišao na pozitivne ocjene, jer nije zadovoljavao zadate kriterijume, jer nije bio održiv.

– Nenaplativi poreski dugovi tajkunskih kompanija iznose preko 500 miliona eura, a oni duguju i dobavljačima i bankama, što je glavni problem domaće ekonomije i glavni izvor nelikvidnosti i glavni razlog zbog čega su banke smanjile kreditiranje privrede, odnosno zdravih preduzeća, jer trpe velike gubitke zbog toga što su ranije plasirale sredstva tajkunima. Nikšićka kompanija Uniprom, Veselina Pejovića, dužnik je Nove ljubljanske banke, koja često ne uspijeva niti može da naplati svoja potraživanja, a čak i kad krene da se naplati, pojave se iznenadni problemi sa knjiženjem u katastru, a nije moguće ni da se naplati preko Privrednog suda rekao je on, ističući da specijalni tužilac, kojeg imenuje neka buduća Vlada mora da napravi temljenu reviziju svih tih ugovra, a posebno da istraži odnose menadžmenta banaka i tajkuna. J.V.

Od Mila ne traže 11 miliona

Medojević je istakao da ni banke ni kompanije dužnici nijesu previše zainteresovani za podgorički model, jer bi se, kako je kazao, otvaranjem tih slučajeva, naročiti pred licem javnosti, potvrdilo da se radi o teškim krivičnim djelima.

UDG je najbolji primjer, koji duguje Crnogorskoj komercijalnoj banci preko 11 miliona eura, od čega nije vraćen nijedan cent, niti neko smije da traži taj kredit, pretpostavljam zbog toga što je vlasnik tog univerziteta premijer Milo Đukanović i CKB i ne pokušava da naplati taj kredit, za koji je koleteral bila zgrada, koja sada ne vrijedi ni 30 odsto odobrenog kredita, rekao je on.

Predlog zakona CBCG trebalo bi da bude rješenje

Ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da bi nacrt zakona o ograničavanju kamatnih stopa, koji je nedavno predložila Centralna banka, trebalo da obuhvati i restrukturiranje dugovanja.

To bi praktično isključilo svaku priču o podgoričkom modelu, koji nije ni zaživio, već je postojao samo u teoriji i priči da se nešto radi na problemu nenaplativih kreditam, rekao je on.

Izvor: Dan

Check Also

Gubitak Jugopetrola 82,19 hiljada eura

Naftna kompanija Jugopetrol završila je prvi kvartal sa neto gubitkom od 82,19 hiljada eura, 13 …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *