Centralna banka sa radnom verzijom nacrta zakoda o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama kasni nekih 10 godina, smatra ekonomski analitičar Siniša Lekić. Nacrtom zakona, koji je predložila CBCG kamatne stope za kredite u bankama ograničavaju se na 12 odsto, a na kredite mikrofinansisjkih institucija na 18 odsto.
Na drugoj strani, kamate na štednju se iz mjeseca u mjesec smanjuju, pa je prosječna ponderisana pasivna efektivna kamatna stopa u maju iznosila 1,5 odsto, odnosno na depozite fizičkih lica 1,87 odsto, a na depozite pravnih lica jedan odsto.
– Ograničavanje kamata na 12, odnosno 18 odsto u vrijeme kada u EU vladaju tržišni uslovi i gdje se kamata mjeri jednom cifrom, predstavlja samo pokušaj da se približimo EU i da pomognemo našoj ekonomiji i građanima na način što ćemo imati ove „povoljne kamatne stope“, rekao je Lekić.
On je istakao da je nakon referenduma, uloga CBCG bila je da reguliše odnose u bankarskom sektoru i podsjetio da je period od 2005. do 2010. godine obilježila ekspanzija otvaranja banaka i davanja kredita građanima i privredi po, kako je kazao, sa ove vremenske distance, neprimjerenim kamatnim stopama.
– CBCG je, kao regulator bankarskog tržišta pasivno posmatrala dešavanja u toj oblasti, a upravo ta pasivnost je i dovela do sadašnjeg stanja rekao je Lekić. On je istakao da su se u periodu kreditne ekspanzije krediti građanima i privredi odobravali po mnogo većim kamatama u odnosu na kamatne stope u zemljama EU, pa je, kao posledica tog stanja i uslijedilo otvaranje velikog broja komercijalnih banaka.
– Zar je CBCG za pripremu tog zakona trebala decenija ili je bankarski lobi, koji je u Crnoj Gori veoma jak, temu o kamatama držao pod tepihom sve vrijeme. Pitam se koji su to razlozi koji su sada opredjelili CBCG da pokuša da pokaže brigu za građane i sada izađe sa predlogom tog zakona, naveo je on.
Lekić je ukazao i na to da je i Vlada, takođe, bila pasivni posmatrač, dok se čekalo na reakciju CBCG.
– Kako je glavna uloga CBCG bila do sada isključena (emisiona funkcija), praćenje rada banaka i platnog prometa nije bilo izrazito naporno. S obzirom da u toj instituciji radi zavidan broj namještenika sa zavidnim primanjima, očekivao sam da će analiza opravdanosti tog zakona i sam nacrt ugledati svjetlo dana prije nekoliko godina naveo je on ističući da stručnjacima u Savjetu CBCG prosjek plata nije ispod 3000 eura.
Nacrtom zakona je predloženo da najviša dozvoljena godišnja zakonska ugovorena kamatna stopa za banke bude prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kredite, u šestomjesečnom periodu, uvećana za 33 odsto. Ukoliko je na taj način utvrđena kamatna stopa niža od 12 odsto, primjenjuje se stopa od 12 odsto. Za mikrofinansijske institucije predložena je najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa za banke uvećana za 50 odsto, odnosno 18 odsto. Prema podacima CBCG prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa MFI na novoodobrene kredite u maju je iznosila 24,94 odsto.
Goran Danilović (Demos) kazao je da se radi o klasičnim lihvarskim, odnosno zelenaškim kamatama.
– Ne znam čemu i kome služi takav banakrski sektor u kome su kamate za građane i privredu nedopustivo visoke, tako da smatram da to neće riješiti banakrsku krizu, nego je samo produbiti. Očigledno je da banke, uz pomoć države, umjesto kreiranja novih bankar-
skih proizvoda i omogućavanja privredi i građanima da se zajednički lakše izađe iz krize, počinju da se ponašaju potpuno sebično i rekao bih, bez imalo odgovornosti za budući razvoj. Siguran sam da će to njima nanijeti štetu, a građane dovesti u bezizlaznu situaciju, jer sa tako visokim kamatnim stopama nema razvoja i nema rješavanja životnih problema, rekao je Danilović.
Prema podacima CBCG, prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupne kredite u junu je iznosila 9,01 odsto, a prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite 8,85 odsto.
Od 28 zemalja EU, njih 15, kako je nedavno saopšteno iz CBCG, koristi sistem ograničavanja kamata.
Po predlogu CBCG, za davaoce finansijskog lizinga i davaoce potrošačkih kredita, najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa je prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite banaka, dok je najviša dozvoljena ugovorna kamatna stopa za dugove po kreditnim karticama i prekoračenja na računu 15 odsto, za razliku od prošlogodišnjeg prosjeka od 16,7 odsto.
Izvor: Dan
Kamatne stope su pitanje monetarne sfere, a u CG niko se ne bavi monetarnim pitanjima osim ako ono malo obavezne rezerve ne treba shvatiti kao neku stvarnu monetarnu mjeru i mehanizam što je ipak više mali resurs rezerve nego što ima ikakvu uporedivost sa mone+tarnim ograničenjam novčane mase.
Plate CB CG su manji problem od cinjenice da su pasivni i odsutni sa tržišta jer im se to uvijek i u svakoj zemlji može, dok ne dođe do krize. To je ta pozicija nominale nezavisnosti, koja još u CG uslovima pruža tu zaleđinu da zvučite ozbiljno, a da su vam rezultati na nivou nezrelog pristupa ozbiljnim temama.
I ovako tobož ograničenje je previsoko imajući u vidu trendove u Evropi, stoga u parlamentu treba odrediti pouzdaniji pristup pitanjima kamata, sistemsko i postojano.