Šta se dogodilo s islandskom ekonomijom nakon što su zatvorili bankare i pustili banke da propadnu

Dodajte komentar

Islandski ministar finansija objavio je uvođenje visoke stope poreza svim investitorima koji žele kapital da iznesu s Islanda, javlja Independent.

Island uvodi stopu poreza od 39 posto na investicije u inostranstvo kako bi pokušali da zaustave iznošenje kapitala iz zemlje, šest godina nakon što su donijeli šokantnu odluku da će radije pustiti banke da propadnu nego da ih spašavaju od krize. Na Islandu su odlučili da bankare optuže za kriminal, za razliku od ostatka Evrope gdje su neke banke novčano kažnjene, ali su šefovi izbjegli kazne.

Nekoliko šefova i jedan od najvećih dioničara jedne od islandskih banaka propalih u ekonomskoj krizi, Kaupthing banke, u februaru su osuđeni na zatvorske kazne u trajanju od 4 do 5 godina. Posebni tužilac Olafur Hauksson je tom priliko izjavio: “Zašto bismo dopustili da jedan dio društva bude bez odgovornosti? Vrlo je opasno da neko postane prevelik da ga se istražuje. To nekima daje osjećaj da postoji utočište.”

Islandska vlada je početkom ekonomske krize najavila da će se pobrinuti za domaće bankovne račune, ali će ostali morati da se brinu sami za sebe. Tada su uveli stroge mjere kontrole kapitala; propisivali su što obični građani mogu i ne mogu raditi s vlastitim novcem. Plan je naizgled upalio. Istina, Island je pretrpio teške finansijske gubitke, ali ove godine su postigli zavidan ekonomski rast i oporavak.

Ekonomski oporavak i niska nezaposlenost

Međunarodni monetarni fond (MMF) ove je godine objavio da je Island postigao ekonomski oporavak bez ugrožavanja zdravstvenog sistema i obrazovanja. I drugi ekonomski pokazatelji pokazuju napredak, pa i stopa nezaposlenosti se može nositi sa stopom nezaposlenosti kakva je u SAD-u.

Islandske vlasti su prihvatile pad vrijednost valute i inflaciju, što je dovelo do rasta cijena na Islandu, ali je pomoglo izvoznicima. Mnogi hvale ovaj pristup zato što sad Island ima prihvatljivu stopu inflacije dok se ostatak Evrope bori s deflacijom.

Omjer javnog duga Islanda i njihovog BDP-a takođe se smanjuje. Procjene za ovu godinu stavljaju odnos duga i BDP-a na 74%, a smatraju i da će se smanjivati te će 2020. dostići 54%.

Pravi potezi za Island (i malo koga drugoga)

Koliko god ovi podaci bili impresivni i pozitivni, bitno je sagledati čitavu situaciju. Tri najveće islandske banke su, krajem drugog kvartala 2008. godine, imale vrijednost od više od 14 milijardi kruna, što je iznos 11 puta veći od islandskog BDP-a. To znači da čak i uz najbolju volju, Island ne bi mogao pomoći bankama u iznosima u kojima im je bila potrebna pomoć. Građani koji su držali novac u inostranim poslovnicama islandskih banaka izgubili su sav svoj novac. To znači da je oko pola miliona ljudi izgubilo svu svoju ušteđevinu.

Island je povukao poteze koji sad pokazuju da su bili ispravni, ali u tom trenutku su naštetili mnogim ljudima. Islandski potezi su odgovarali islandskoj situaciji i jako je teško predviđati šta bi se dogodilo da su bilo gdje drugdje povučeni takvi potezi.

Izvor: Telegram

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *