Iako su niske kamatne stope u svijetu dovele do veće ekonomske likvidnosti, one su takođe bile povezane i sa “teškom tržišnom nelikvidnošću”, kaže Nurijel Rubini.
Ovaj “paradoks”, kako objašnjava ekonomista poznat kao Doktor Propast, javljao se posljednjih godina, uključujući “Flash Crash” 2010. godine, kada su akcije na američkoj berzi pale 10 odsto za 30 minuta. Zatim i “taper tantrum” u proljeće 2013. godine kada su kamate na američke obveznice skočile za 100 baznih poena, zatim je uslijedila i najava tadašnjeg prvog čovjeka FED-a oko otkupljivanja hartija od vrijednosti.
Ekonomista kaže da je ovo “razilaženje” između ekonomske i tržišne likvidnosti izazvano brojnim faktorima, uključujući rizike koje predstavljaju visoko frekventno trgovanje (HFTs) i ‘skrivena’ likvidnost”
Prema njegovim riječima, trgovina u SAD danas je koncentrisana na prvom i na posljednjem satu trgovanja aksijama, kada su HFTs najaktivniji; za ostatak dana, tržišta su nelikvidna, sa tek nekoliko transakcija.
“Ova kombinacija makro likvidnosti i tržišne nelikvidnosti je tempirana bomba. Do sada, to je dovodilo samo do na primjer, nagle promjene kod prinosa u obveznicma i cijenama akcija. Ali, tokom vremena, na duže staze , to stvara mjehuriće na tržištima kapitala koji u svakom trenutku prete da puknu”, dodao je on.
Kako kaže samo se prividno dovoljno novca okreće. Odnosno, da male oscilacije mogu izazvati veće promjene kod cijena nekretnina, a male korekcije vrlo brzo postanu velike korekcije, a kad do njih dođe – slijedi prasak.
Rubini poručuje i da ako nekome treba “recept za katastrofu”, onda je nelikvidno tržište puno balona pred pucanjem.
B92
