Zbog ovoga trošimo više novca u kupovini

Dva nova istraživanja psihologije kupaca otkrila su dvije vrlo zanimljive pojave – da neki mirisi, poput mirisa cimeta, navode ljude da potroše više nego što su planirali te da mamljenje kupaca cijenama tipa 9,99 eura nije uvijek dobro rješenje, naprotiv.

Autori prvog istraživanja, predstavljenog u časopisu Journal of Marketing, smatraju da topli mirisi poput mirisa cimeta u ljudskom mozgu stvaraju utisak da je prostorija u kojoj se nalaze više ispunjena ljudima nego što stvarno jeste. Zbog toga se osjećaju slabijima, a taj osjećaj nesvjesno nastoje kompezovati kupovinom kvalitetnijih i skupljih proizvoda poznatijih marki.

U istom istraživanju utvrđeno je da kupci u prostorijama toplijeg mirisa u prosjeku kupuju veći broj proizvoda. Ova sklonost može se objasniti istom logikom kao i šopingholičarski sindrom – kada se osjećaju potišteno, ljudi se često liječe kupovinom jer im ono podiže raspoloženje.

Drugo istraživanje predstavljeno u časopisu Journal of Consumer Research pokazalo je da su ljudi, kada kupuju proizvode iz emotivnih razloga, privučeni okruglim cijenama, a ne uobičajenim tipa 9,99. Cijene koje nisu okrugle privlačne su mušterijama koje kupuju proizvode iz vrlo praktičnih razloga jer podstiču na racionalno promišljanje, pa i promišljanje o iznosu. Tako će na primjer ljudi radije kupiti kameru kada je kupuju voljenoj osobi za rođendan ako stoji 100 eura nego ako stoji 99,98 eura. Ako je kupuju za neki posao, prije će se odlučiti za cijenu koja nije okrugla.

Stručnjaci upozoravaju da bi kompanije trebalo da vode računa o ovom psihološkom učinku jer male razlike u cijeni mogu imati velik efekt. Stoga preporučuju da se proizvodi poput turističkih paket-aranžmana, parfema, ukrasa, odjeće i sl. prodaju s okruglim cijenama, a praktični proizvodi poput sredstava za čišćenje ili medicinskih proizvoda po cijenama koje nisu okrugle.

Naravno, ista upozorenja vrijede i za kupce koji moraju biti svjesni toga da ih trgovci zavode raznim marketinškim trikovima, ne samo ovima, već i brojnim drugima koji su se pokazali djelotvornima u praksi.

Check Also

Početak sezone smanjio broj nezaposlenih za tri odsto

U Crnoj Gori je na kraju juna bilo 46.160 nezaposlenih, tri odsto manje nego u …

Leave a Reply

Your email address will not be published.