Trebalo bi sačekati nekoliko nedelja i vidjeti kako će se kretati vrijednost švajcarskog franka prije nego se usvoje mjere za zaštitu dužnika u toj valuti.
To je ocijenio srpski ekonomista Stojan Stamenković povodom situacije u kojoj su se našli dužnici u švajcarskim francima i najavljenih razgovora predstavnika Vlade Srbije, Narodne banke Srbije i komercijalnih banaka kako da im se ta pozicija olakša.
Stamenković je istakao da NBS ni na koji način nije mogla da predvidi odluku Centralne banke Švajcarske da pusti slobodno formiranje valute te zemlje i naveo da za tu situaciju nije ni najmanje odgovorna.
Sa druge strane je naveo da su se oni koji su se zaduživali u švajcarskim francima kockali i da su mislili da franak neće jačiti što bi im omogućilo da dobiju jeftine kredite.
Stamenković je podsjetio da je NBS upozoravala na rizik koji nosi uzimanje zajmova u francima, ali da oni te preporuke nisu poslušali.
Stamenković je podsjetio da je Jelašić bio na čelu Centralne banke 2009. godine kada su “aktivirani” švajcarci i da je uporno upozoravao na veliki rizik i preporučivao građanima da u to “ne ulaze”.
Ipak, zbog toga što je kurs švajcarskog franka te godine bio na istorijskom minimumu prema euru i dolaru, kao i zbog toga što su kamate bile niže nego one u eurima, mnogi građani su se “gurali” da svoje kredite posebno stambene indeksiraju u švajcarskim francima i nisu poslušali preporuke stručnjaka koji su bili u pravu , kazao je Stamenković.
Stamenković je naveo da nije zagovornik ideje da NBS fiksira kurs franka na određenoj vrijednosti i istakao da bi trebalo sačekati prije usvajanja određenih rješenja.
“Mađari su prebacili kredite u forintu, ali su zbog toga morali da plate više od tri milijarde eura bankama”, upozorio je Stamenković i postavio pitanje da li Srbija u ovoj situaciji ima toliko novca.
Prema njegovim riječima, ako se sada napravi izuzetak, sjutra će neko drugi tražiti ponovo izuzetak iz sistema i tržišnih odnosa.
Stamenković je na kraju kazao da, iako možda zvuči grubo, građani koji su uzeli kredite u švajcarcima mogu se uporediti sa “kockarima koji očekuju da im država nadokandi gubitak u slučaju da izgube”
Žalosno je da neko bankarske poslove poredi sa kockanjem, sem ako se ne zalaže za to da banke na račun građana ostvare neverovatno velike ekstraprofite (enormno visoke pozitivne kursne razlike). Bankari se sami brane da su kredite u CHF nudili građanima kao ekstrapovoljne, i da sami nisu mogli predvideti i kom pravcu će se kretati CHF, a onda građane prozivaju da su neuki i kockari???? Sve u svemu, ovaj poremećaj na tržištu deviza se i u stračnoj javnosti naziva kao “finansijski cunami”, građani nisu u ravnopravnom položaju sa bankarima, a uloga Narodne banke bi trebala biti eliminisanje nefer odnosa i uvođenje mera što joj je i posao. Kada bi jedan građanin na račun drugog ostvario toliku zaradu ko što se dešava sada sa stambenim kreditima u CHF, sudovi bi saglasno Zakonu o obligacionim odnosima oduzeli nezakonitu zaradu i pokrenuli krivični postupak.