S početkom januara u svim članicama Europske unije na snagu je stupio novi set pravila za spašavanje posrnulih banaka.
Nova pravila uskladiće i poboljšati mehanizme za upravljanje bankovnim krizama u Uniji, pri čemu će u džep najprije morati da zavuku ruku vlasnici i kreditori, a tek potom poreski obveznici.
“Direktiva o oporavku i prestrojavanju banaka po prvi put daje vlastima širom Evrope široki raspon instrumenata da se mogu nositi s bankama u problemima uz istovremeno čuvanje stabilnosti finansijskog sistema”, rekao je povjerenik Komisije za finansijsku stabilnost, finansijske usuge i tržišta kapitala Jonathan Hill.
“Od sada nadalje, biće na dioničarima banaka i njihovim povjeriocima da podnesu troškove i gubitke vezane uz spašavanje, a ne više na poreskim obveznicima”, kaže Hill.
Spomenuta direktiva donesena je u proljeće prošle godine s ciljem da se vlastima omogući efikasan mehanizam rješavanja problematičnih banaka na nacionalnom nivou, ali i osmisle prekogranični aranžmani za bankarske grupacije. Direktiva zahtijeva da banke pripreme planove oporavka za slučaj poteškoća. Među instrumentima su i oni koji vlastima omogućuju da interveniraju u poslovanje da se izbjegne njihova propast.
Prijeti li im bankrot, vlasti u svakoj članici Unije na raspolaganju imaju lepezu alata za restrukturiranje, raspodjeljujući gubitke dioničarima i povjeriocima po jasnim pravilima i hijerarhiji, pri čemu je primarni cilj da trošak spašavanja u najvećoj mjeri zaobiđe poreske obveznike.
Kod banaka prisutnih na više tržišta u rješavanju problema učestvovaće će i supervizori s matičnog tržišta i u zemlji gdje banka posluje i to u svim fazama; od planiranja do eventualnog spašavanja. U procesu učestvuje i Europska agencija za bankarstvo (EBA) s ulogom posrednika te instance za rješavanje sporova. Konačno, ali ne manje važno, uspostavljaju se nacionalni fondovi za spašavanje koje će, u slučaju zemalja eurozone, od 2016. zamijeniti jedinstveni fond.
