Litvanija ušla u eurozonu

Litvanija je u četvrtak postala dio eurozone, kao njena 19. članica i posljednja od triju baltičkih zemalja. Estonija je uvela euro prije četiri, a Latvija je u eurozoni od 1. januara prošle godine.

Litva je dobila zeleno svjetlo svih evropskih institucija za uvođenje eura pošto je utvrđeno da je ispunila mastriške kriterije u pogledu javnog duga, proračunskog deficita, niske stope inflacije, dugoročnih kamata i stabilnosti kursa.

Uprkos krizi u eurozoni, litavska vlast i dalje je optimistična u pogledu zajedničke valute, smatrajući da će joj to dati stabilnost u turbulentnom geopolitičkom okruženju, odnosno ruskom pokazivanju mišića. Čvršća integracija s EU-om najbolji je sigurnosni garant, smatraju u Vilniusu.

Po Mastriškom ugovoru iz 1992. sve su zemlje EU-a obavezne s vremenom ući u eurozonu osim Velike Britanije i Danske koje su se putem pregovora dogovorile o izuzeću. Neke zemlje, međutim, poput Poljske i Švedske namjerno izbjegavaju ispuniti tehničke uslove za pristup eurozoni kako bi zadržale nacionalnu valutu. A to može biti prednost u vremenima kriza jer država može devalvirati svoju valutu ako joj ekonomija upadne u probleme. S eurom to nije moguće.

Litvanska vlada, međutim, smatra da je, uprkos moguće smanjenoj fleksibilnosti ekonomske politike s eurom, ipak bolje ući u eurozonu. Kao i ostale dvije baltičke zemlje, Litvanija koristi svaku mogućnost da produbi institucionalne veze s EU-om kako bi se Rusija odvratila od bilo kakvog pokušaja da ponovno stekne uticaj u toj regiji. Ujedno, pošto su Estonija i Latvija već u eurozoni, litavski ulazak podstaknut će dublje ekonomske odnose među njima. I treće, ulaskom u eurozonu podstiču se i strana ulaganja.

“Članstvo u eurozoni znači stabilnost. Ne samo ekonomsku, nego i političku”, rekla je litavska predsjednica Dalia Grybauskaite.”

Drago nam je zbog ulaska u eurozonu, ne samo kao garanta ekonomske stabilnosti, već i kao potencijala za daljnji održivi razvoj ekonomije. Euro donosi nova radna mjesta, rast osobnih prihoda i jačanje konkurentnosti u zemlji. To je i dodatni korak našoj nacionalnoj sigurnosti s obzirom na geopolitičku situaciju koja se formirala blizu naših granica”, rekao je litavski premijer Algirdas Butkevičius, koji je ranije najavio ostavku ako mu zemlja ne ispuni kriterijume i ne kvalificira se za eurozonu s 1. januarom 2015. “Litvanija je teško radila, svojski se trudila i uspješno položila ispit”.

Litvanija je planirala prihvatiti euro još 2007., ali nije uspjela na vrijeme obuzdati inflaciju.

Litvanska ekonomija je rasla 3,4 posto u 2013. i očekuje se sličan rezultat za ovu godinu. Proračunski manjak u 2013. bio je tri, a na kraju 2014. trebao bi biti 2,5 posto. Javni dug je 40 posto BDP-a.

Litvanske preduzetnike i građane more uobičajene brige prije ulaska u eurozonu. Strahuje se od povećanja cijena. Iako bi ih mogao utješiti latvijski scenario, gdje se pokazalo da je rast cijena bio malen i ograničen, dok znaci rastuće konkurentnosti i nižih troškova transakcija ukazuju na pozitivne dugoročne učinke, i dalje se trećina Litvanaca protivi dolasku eura. Funkcioneri smatraju da će se to promijeniti kad euro uđe u opoticaj.

Litvanska centralna banka nedavno je izdala posebnu srebrnu komemorativnu kovanicu kojom se oprašta od litasa, koji je kao litvanska valuta bio u upotrebi od 1922. do kraja Drugog svjetskog rata kada ga je zamijenio sovjetska rublja, i zatim ponovno od 1993. do stare godine 2014.

Check Also

Otvoren novi i savremeni Data Centar Crnogorskog Telekoma

Novi Data Centar Crnogorskog Telekoma, koji nudi najsavremenija rješenja kada je riječ o čuvanju podataka …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *