Koje nove banke počinju da rade u Crnoj Gori?

Krajem januara, najkasnije početkom februara u Crnoj Gori će početi da rade dvije nove banke pod imenom Zapad i Gora.

Zapad banku je, prema informacijama Pobjede, formirao ukrajinski kapital, a Goru konzorcijum iz Švajcarske i Ujedinjenog Kraljevstva.Uskoro i treća banka

Centralna banka je završila proces provjere i odobrila licencu za ove dvije banke i još jednu mikrokreditnu finansijsku organizaciju iza koje stoji domaći kapital. Zahtjev za licencu podnijela je i turska Zirat banka polovinom decembra, međutim, proces provjere i registracije mogao bi da potraje i šest mjeseci, što je zakonski maksimum.

U Crnoj Gori trenutno posluje 12 banaka, od kojih su samo Prva, Atlas i IBM sa domaćim kapitalom.

Vlasnici su Aco Đukanović i Duško Knežević. Lovćen banka je u mješovitom domaćem i stranom vlasništvu. Osnivači su Aleksandra Popović, Blagota Radović i njemački investicioni fond DEG. Najveći pojedinačni vlasnici Hipotekarne banke su Italijani i Hrvati.

Bivša Podgorička posluje u sastavu francuske Societe Generale grupe, dok je Montenegrobanka dio slovenačke NLB grupe, obje kroz proces privatizacije. Austrija je upravo prodala Hipo banku američkom fondu Advent, dok je austrij aska Erste banka nastavila da posluje u istom vlasničkom odnosu.

Kamate i dalje visoke

Universal kapital banka je u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, dok j e Komercijalna banka iz Budve dio istoimene grupacije iz Beograda. Crnogorska komercijalna banka nakon prodaje posluje u sastavu mađarske OTP banke.

Osim 12 banaka, na tržištu je i pet mikrokreditnih finansijskih organizacija i to Monte kredit, Montenegro investments kredit, Ozmont, Kikloun i Alter modus.

Uprkos, za crnogorsko tržište od ukupno 625.000 stanovnika, velikom broju banaka, kamatna stopa i dalje je visoka i kreće se od devet do 11,5 odsto. To je najvećim dijelom posljedica loših kredita, jer klijenti banaka ne vraćaju više od 18 odsto zajmova, odnosno nešto manje od pola milijarde eura.

Loša naplata kredita i dugi ro kovi prinudne naplate su glavni razlog visokih kamata i teških kreditnih uslova, posebno za privredu, bez obzira što štednja građana neprekidno raste i premašila je 2,3 milijarde eura.