To je krajnji san superbogataša: imati svoje grčko ostrvo, natopljeno suncem i okruženo tirkiznom vodom. Tradicionalno, ova ostrva se rijetko prodaju, ostajući u istim porodicama generacijama.
Ali privatnoostrvsko grčko tržište nekretnina je oživjelo potpomognuto sve većim interesom stranih investitora, padom cijena i promjenom grčkih poreskih zakona. Oko 20 grčkih ostrva u privatnom vlasništvu je trenutno na prodaju, izvještava Wall Street Journal.
Poznati novi vlasnici otoka uključuju Ekaterinu Rybolovlevu, 25-godišnju ćerku ruskog milijardera Dmitrija Rybolovleva. Početkom prošle godine, kompanija koja je pripadala trustu povezanom s Rybolovlevom kupila je grčki Isle of Skorpios od Athine Onassis Roussel, unuke grčkog tajkuna Aristotela Onassisa. (Ostrvo je 45 godina ranije, bio mjesto vjenčanja magnata i bivše prve dame Jacqueline Kennedy). Prodajna cijena je navodno 100 miliona funti ili ¸58 miliona dolara; predstavnik gospođe Rybolovlev je potvrdio prodaju, ali nije želio komentisati cijenu.
“Nakon što je Skorpios prodat, a posebno u proteklih godinu dana, došlo je do velikog interesa na ostrvskom tržištu”, kaže Alexandros Moulas, agent nekretninske firme Savills. “Posrednik obično dobija kontakt s nama a ime stvarnog investitora se čuva kao dobro čuvana tajna.”
Komšija gospođice Rybolovlev među nekoliko ostrva na jugu, na ostvrvcetu Oxia, navodno je bivši emir Katara, šeik Hamad bin Khalifa Al-Thani. Prošle godine atinska investiciona grupa kupila je nenaseljeno ostrvce Pima sa 1.236 hektara u Jonskom moru na zapadnoj obali Grčke za oko 5,5 mil eura ili 6.900.000 dolara. Predstavnik investicione grupe kaže da je Pimu kupila za sebe, iako dva službenika lokalnih vlasti kažu da je ta grupa kupila u ime bivšeg emira. Napori da se dođe do bivšeg emira nisu bili uspješni.
Cijene za ova ostrva kreću se od nekoliko miliona do više od 100 miliona eura, u zavisnosti od usluge, kao što su tekuća voda, struja, a u nekim slučajevima, i privezišta za jahte. Ipak, stručnjaci kažu da je cijena imovine pala čak 30% od nivoa prije krize.
Većina od 20 ostrva na tržištu je potpuno nerazvijena; neki su šumska područja, dok su drugi uglavnom kameniti. NISSOS ostrvo, u Jonskom moru pet nautičkih milja od kopna Grčke, ima cijenu od oko 6,8 miliona dolara, a može primiti šest kuća do 130 kvadratnih metara, navodi prodavac Savills. U blizini je Omfori Island, po cijeni od gotovo 62.000.000 dolara, ima jednu malu zgradu na oatrvu sa dozvolama za gradnju na 20% od 1.112 hektara ostrva, u skladu sa popisom nekretninskog sajta Private Islands Online.
Sa nekih 6.000 ostrva, Grčka nema manjka ponude, ali ostrvsko vlasništvo može donijeti glavobolju. Većina ostrva nije pogodna za razvoj a pristup mnogim od njih je težak, posebno s obzirom na grčka ograničenja za privatne hidroavione. Crvena traka je zastrašujuća: ako kupujete ostrvo, do 32 birokratska koraka je potrebno, uključujući provjere kako bi se utvrdilo da li potencijalni kupac ne predstavlja prijetnju za nacionalnu sigurnost zemlje.
Drugo što odvraća neke kupce je da su u Grčkoj sve plaže javne. To znači da bez obzira koliko je ostrvo daleko ili koliko visoka je njegova cijena, svako sa jahtom se može pojaviti, nepozvan, na kupanje.
Ponekad, postoje problemi s mještanima. Grčki biznismen Yannis Perroti, generalni direktor firme Atria Property Services, postavio je svoje znamenitosti na razvijenom malom ostrvu u privatnom vlasništvu Arkoudi u Jonskom moru prije gotovo deset godina. On razmatra izgradnju ekskluzivnog resorta s luksuznim vilama, spa hotela, marina, i rekreativnih i sportskih objekata i sve po cijeni od 312 miliona do 375 miliona dolara. Ali, Perrotis je otkrio da nenaseljeno ostrvo zapravo ima stanovnika: pastir i njegovo stado koza. Trebalo mu je više od dvije godine da ih udalji sa ostrva.
“Prošao sam kroz nekoliko godina stvarnog iskušenja i nevolje nakon čega je slijedilo nekoliko godina ljutnje”, rekao je Perrotis. “Ali, sada imam nešto u rukama što ima dodatnu vrijednost i opipljivu perspektivu.”
Neki grčki vlasnici ostrva koji su ostavljeni od porodica dalekih predaka preispituju vrijednosti njihovog zemljišta suočeni sa finansijskom krizom i novim poreznim zakonima. Atina, pod pritiskom međunarodnih kreditora iz eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda da popravi svoje javne finansije, ove godine je predstavila svoj prvi stalni porez na nekretnine.
Nakon dekade u kojoj je zaključno samo nekoliko poslova, kažu stručnjaci za imovinu, iznenada, privatno ostrvo je postalo posjed za koji mnogi vlasnici više nemaju luksuza za održavanje.
“Ja sam kupcima govorio da oni moraju prodati što je brže moguće. Oni kažu da ne mogu vladati poreskim opterećenjem”, kaže Yannis Kriaras, agent nekretnina na osnovu Kritu. “Većina njih je ogorčena što je čak i naslijedila ostrvo”, prenosi Indikator.ba.
