Poznato je da svaka fotelja u Briselu garantuje dobru zaradu, a sada javno dostupni podaci pokazuju da isto važi i za svaku stolicu u Evropskom parlamentu.
“Transparensi internešnel” je otkrio koliko svako od poslanika EP zarađuje “sa strane”, a nekima su vanparlamentarna mjesečna primanja viša i od 10.000 eura.
Kako kažu u organizaciji, to je razlog za zabrinutost zbog opasnosti od konflikta interesa, ali i zbog činjenice da su kontrolni mehanizmi u Briselu i Strazburu slabi.
Kako bi se cijela priča zaokružila, vrijedi istaći i da mnogo skromnija nisu ni redovna primanja više od 750 evropskih poslanika . Svako od njih prima identičnu, osnovnu mjesečnu nadoknadu od 2009. godine, a ona ove godine iznosi 7.957 eura.
Uz mjesečnu platu, poslanicima se isplaćuje i 4.299 eura za “kancelarijske troškove” (iznajmljivanje kancelarije, kancelarijski materijal…).
Osim toga, pokrivaju im se troškovi za sva poslovna putovanja u Brisel i Strazbur, imaju i odvojeni godišnji “putni džeparac” od maksimalno 4.243 eura, kao i pokrivene troškove za 24 putovanja do kuće.
Ni dnevnice nisu skromne – prisustvo svakoj sjednici “košta” 304 eura, za troškove prevoza, obroka i hotelskog smueštaja u Briselu ili Strazburu.
Za kraj, pokrivene su im dvije trećine svih medicinskih troškova.
Što se poslova sa strane tiče, TI je prikupila sve podatke i objavila ih na lako preglednom sajtu na ovoj adresi.
Prema podacima, skoro polovina od 751 poslanika tvrdi da nema nikakve prihode sa strane, ali 398 preostalih ima ukupne godišnje prihode od 18,3 miliona eura.
Njih 12 su prijavili spoljnu zaradu veću od 10.000 eura mjesečno, među kojima ima četvoro onih koji zarađuju više od 15.000 eura savkog mjeseca. Na čelu liste su rumunski poslanik iz EPP Danijel Buda sa primanjima “većim od 21.002 eura) i Italijan i socijaldemokrata Renato Soru sa prihodom “većim od 20.002 eura”.
“Ne zauzimamo stav o tome da li bi poslanici trebalo da imaju posao sa strane, ali je jasno da postoji veliki rizik od konflikta interesa. Sistem ne radi. Povjerenje u one koji donose odluke zahtjeva efikasne metode provjere i kredibilne sankcije za moguće konflike. Međutim, trenutno se napori EP u tom pravcu svode na mrtvo slovo na papiru”, kaže direktor TI EU Karl Dolan.
