Hrvatska zbog ulaska u EU gubi do 500 miliona eura

Hrvatska nacionalna banka je izračunla da će zbog pristupanja EU hrvatski proračun godišnje gubiti od 1 do 1,3 posto BDP-a, odnosno 3,3 do 4,3 milijarde kuna, piše Večernji list.

Najveći direktni pritisak na javne finanaije proizlazi iz obveznih uplata u proračun EU, koje su lani bile 1,8 milijardi kuna, a očekuje se da će ove i iduće dvije godine biti oko 3,6 milijardi kuna.

Transferi u zajedničku evropsku blagajnu provode se po zadanim kriterijima zavisno o bruto nacionalnom dohotku zemalja članica, PDV-u. Na primjer, Hrvatska zadržava samo četvrtinu carina naplaćenih u zemlji, a tri četvrtine mora proslijediti u evropsku blagajnu. HNB procjenjuje da će proračun ove godine ostati bez prihoda od carina vrijednih 0,4 posto BDP-a, odnosno 1,3 milijarde kuna, što je uz obaveznu članarinu najveća odlazna stavka.
“S druge strane, koliko će zemlja članica na koncu iskoristiti raspoloživih nepovratnih sredstava iz proračuna EU zavisi o njenom apsorpcioniom kapacitetu”, navodi HNB u svojoj analizi.

Njihova je procjena da će proračun ove godine dvije milijarde postojećih rashoda zamijeniti sredstvima EU, iduće godine 2,3 milijarde kuna, a 2016. 2,6 milijardi.

“Apsorpcioni kapaciteti članice najviše zavise o tome u kojoj su mjeri vlasti na centralnom i lokalnom nivou sposobne pripremiti višegodišnje planove korištenja fondova EU, nositi se s količinom administrativnog posla vezanog za povlačenje iz fondova EU i koordinirati njihovo korištenje”, navodi HNB.

Centralna banka navodi da je Hrvatska lani iskoristila 1,8 milijardi kuna iz proračuna EU, što uključuje i 800 miliona kuna sredstava iz pretpristupnih fondova. Najveći iznos iskorištenih sredstava su primanja na osnovi kompenzacije koji služe da članica ne bude neto uplatitelj u proračun EU i najčešće se daju u prve dvije godine članstva. Dodatno opterećenje za proračun čine izdaci za finansiranje pojedinih institucija EU koji godišnje teže 0,1 posto BDP-a, odnosno 330 miliona kuna.

Hrvatska će za Evropsku investicionu banku morati izdvojiti gotovo 208 miliona eura, i to u osam jednakih rata do maja 2018. godine. Hrvatska će u nekoliko godina i u Evropski razvojni fond morati uplatiti 70 miliona eura, te relativno mali iznos i u Fond za ugalj i čelik jer taj sektor nije značajan u zemlji.

Check Also

Završen prvi CBCG FinTech Hackaton: prva nagrada za „Budućnost“

Svečanim proglašenjem pobjednika večeras je završen prvi CBCG FinTech Hackathon na temu „Budućnost digitalnih bankarskih …

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *