Za prvi rudnik zlata u Srbiji potrebno je 177 miliona dolara

Dodajte komentar

Za pokretanje rudnika zlata na planini Crni Vrh, izmedu Bora i Žagubice, biće potrebno 177 miliona američkih dolara, pokazuju preliminarne ekonomske procjene.

Uz primenu standardne tehnologije flotiranja godišnje je moguće dobiti dvije i po tone zlata. U novom rudniku moglo bi da bude zaposleno 250 radnika.

Istraživanja rude zlata na planini Crni Vrh između opština Bor i Žagubica u koja je kompanija koja se bavi geološkim istraživanjima “Avala Risorsis” (Avala Resources) od 2010. godine uložila više od 160 miliona američkih dolara, naime pokazuju da postoji mogućnost da se na ovom mjestu otvori prvi rudnik zlata u Srbiji.

Prema dosadašnjim podacima, na lokalitetima Bigar Hil, Korkan i Kraki pešter ima ukupno 72 tone zlata.

Preliminarne ekonomske procjene, koje je za Projekat zlata Timok sastavila nezavisna kompanija AMEC iz Perta u Australiji pokazuju da je za pokretanje rudnika zlata na Crnom Vrhu potrebno 177 miliona americkih dolara.

“Očekuje se da će za potencijalnu investiciju pokretanja prvog rudnika zlata u Srbiji biti potrebno 177 miliona američkih dolara, da će tokom svog radnog vijeka, preko ubiranja rudne rente budžet Republike Srbije prihodovati 38 miliona dolara, i da će biti zaposleno 250 ljudi”, navodi se u saopštenju kompanije “Avala Risorsis” (Avala Resources).

Studija procjenjuje početni površinski kop prosječnog radnog vijeka od 8,4 godina sa godišnjom proizvodnjom od 2,5 tona zlata u koncentratu, koristeći standardnu tehnologiju flotacije.

Projekat takode zahtijeva, otprilike dvije godine ulaganja u infrastrukturu nakon dobijanja svih potrebnih dozvola i zakonskih regulativa u vezi sa zaštitom životne sredine.

Menadžer istraživanja kompanije “Avala Risorsis”, Džastin van der Torn, naglašava da su za sada poznati samo preliminarni rezultati ekonomske studije.

“Važno je imati na umu da je Preliminarna ekonomska studija izveštaj koji pruža preliminarnu procjenu u kom pravcu bi se projekat razvijao, kao i postojanje ekonomske održivosti tokom daljeg razvoja projekta. Odluka o otvaranju rudnika dolazi kasnije, nakon što se kompletira studija izvodljivosti”,objašnjava on.

“I pored toga što je rezultat izvještaja pozitivan, on ukazuje i na određen broj osjetljivih pitanja, kao što su cijena zlata i iskorišcenje metala, koji imaju veliki uticaj na sveukupnu ekonomičnost projekta. S obzirom da ne možemo da utičemo na cijenu metala, možemo da radimo na poboljšanju iskorišcenja metala, kao i na otkrivanju novih resursa, koji se mogu dodati na postojeće”, rekao je Van der Torn.

Prema njegovim riječima, to bi značilo dobit za sve interesne grupe.

“Jasno je da je najzanimljivije pitanje kada će rudnik biti otvoren. Znam da ovo nije odgovor koji bi ljudi željeli da čuju, ali rudarska industrija zahtijeva dugoročne planove i to za sada nije poznato. Ovo je razlog zašto se oslanjamo na Vladu da održi stabilnu i što je još važnije, predvidivu klimu za investiciona ulaganja u budućnosti”, dodao je on.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *