Pritisnut rezultatima evropskih izbora premijer Antonis Samaras odlučio je da osigura započeti kurs reformi i pozicije vlade i promijeni sastav svog kabineta.
Smijenio je osam ministara, neke je rotirao, a na starim pozicijama ostali su samo ministri inostranih poslova i odbrane, pravde, rada, turizma, saobraćaja i infrastrukture, piše Politika.
Novi “ekonomski car”, kako nazivaju ministra finansija, jeste Gikas Harduvelis, ugledni profesor bankarstva i ekonomije na Univerzitetu Pireos, prvi čovjek ekonomskog tima Evrobanke. Harduvelis je već učestvovao u radu vlade Kostasa Simitisa, ali je u vrijeme najteže krize za Grčku 2012, kada je premijer Lukas Papadimos sa međunarodnim povjeriocima pregovarao o restrukturisanju duga, bio u sastavu ekonomskog tima.
Praktično, za premijera Samarasa, koji je naciji trebalo da pokaže da je shvatio poruku izbornih rezultata i stepen nezadovoljstva ekonomskim reformama, “žrtvovanje” dosadašnjeg ministra finansija Janisa Sturnarasa bilo je neizbježno. Bez obzira na to što je tokom dvije kritične godine uspio da spriječi bankrot, konsoliduje budžet i povrati povjerenje međunarodnih kreditora, Sturnaras je u očima Grka bio glavni egzekutor drastičnih mjera štednje po nalogu trojke međunarodnih kreditora.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Novi ministar finansija Harduvelis je njegov istomišljenik kada je riječ o reformama ali, kako ističu mediji, sa nešto senzitivnijim i humanijim licem. Mediji dodaju da će sa nove funkcije guvernera Nacionalne banke Grčke Sturnaras produžiti da tijesno sarađuje sa Harduvelisom.
Premijer Samaras smatra da nema vremena za odlaganje i da bi zemlju što prije trebalo vratiti u normalu, pokazati sluh za raspoloženje nacije, ali istovremeno zadovoljiti i međunarodne povjerioce, koji budno prate svaku promjenu.
“Neophodno je nastaviti strukturalne reforme i izvući se iz recesije. Ubuduće se ne smije dozvoliti stagnacija, a ekonomska struktura se mora promijeniti”, jedna je od Harduvelisovih izjava koje mogu da umire kreditore.
U praksi, Grčku očekuje serija teških reformi koje treba da stimulišu izlazak iz recesije, obnovu privrede i osiguraju dalje pregovore sa međunarodnim kreditorima. Već u julu treba dovesti do kraja niz započetih poslova koji su uslov da zemlja dobije dio od obećane dvije milijarde eura kredita. Istovremeno, stopa nezaposlenosti ostaje najveća u EU, čitavih 26,9 procenata, dok je, prema analizama Galupa, Grčka četvrta na spisku najsiromašnijih zemalja svijeta. Iako ovaj podatak treba primiti sa dozom rezerve, nema sumnje da su danas Grci, takođe prema anketama, među najnezadovoljnijim i najviše zabrinutim evropskim narodima.
